Jovibarba heuffelii (Schott) Á. Löve & D. Löve
Sempervivum kosaninii Praeger, habitus
Sempervivum L. (fam. Crassulaceae), rod čuvarkuća, višegodišnjih zeljastih sukulenti sa gustom, lisnom rozetom, jednostavnim, uspravnim stablom, koje je prekriveno prileglim, sjedećim, trepavičastim listovima. Cvjetovi su krupni, sa 12–14 listića čašice i krunice, puno prašnika i nadraslih plodnica. U kompaktnim su cvastima na vrhu stabla. U našoj flori su zabilježene 4 vrste čuvarkuće: Sempervivum kosaninii Praeger, Sempervivum marmoreum Griseb., Sempervivum tectorum L. i Sempervivum heuffelii Schott. Posljednja vrsta je po savremenom nomenklaturnom tretmanu izdvojena u rod Jovibarba (DC.) Opiz (Jovibarba heuffelii (Schott) Á. Löve & D. Löve), specifičan po šestočlanim cvjetovima, čiji listići stoje uspravno. Čuvarkuće su tipične stanovnice planinskih kamenjara, a jedna od vrsta Sempervivum kosaninii Praeger endem je Balkanskog poluostrva. Nalazi se na nacionalnoj listi zakonom zaštićenih biljaka. Narod listove čuvarkuća upotrebljava u liječenju rana, opekotina, upale oka, grla, ali i uha, pa ih zovu i ušna trava, ali i ozložijev (u zlu dobar i pod silu živ). Njihovi listovi se mogu koristiti kao dodatak salati ili varivu. Često se gaje kao saksijske biljke.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 126–127. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 677. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 169–170. Radomir Lakušić, Planinske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 45–47. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 210. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 198. Slavoljub Tasić, Katarina Šavikin & Nebojša Menković, Vodič kroz svet lekovitog bilja, Beograd, Alexandria, 2009, str. 162. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 251. Danka Caković & Danijela Stešević, Katalog vaskularne flore, Tom II, Podgorica, CANU, 2021, str. 112–114.
Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 4.
D. Stešević