Prospero autumnale (L.) Speta (syn. Scilla autumnalis L.)

Scilla litardierei Breistr.

Scilla lakusicii Šilić

Scilla bifolia L.

Scilla L. (fam. Asparagaceae), procjepak, rod lukovičastih vrsta iz porodice šparoga. Listovi su prizemni, linearno lancetasti, u paru (dvolisni procjepak Scilla bifolia L.), ili ih je više. Cvjetonosna stabljika na vrhu nosi grozd, od svega nekoliko plavih (Scilla bifolia L.), ili mnoštva šestočlanih cvjetova, plave (Scilla litardierei Breistr.) ili boje ametista (Scilla lakusicii Šilić). Prašnika je 6, plodnica je nadrasla, plod je tipa čahure. U našoj flori rastu sve 3 pomenute vrste i pripadaju proljećnom aspektu flore. U staroj klasifikaciji i jesenja vrsta Scilla autumnalis L. bila je dio ovog roda, međutim, po aktulenom tretmanu se svrstava u rod Prospero Salisb. U pogledu areala i staništa dvolisni procjepak je šireg rasprostranjenja i raste u šumama ili uz njihove rubove, dok su Scilla lakusicii Šilić i Scilla litardierei Breistr. elementi endemične flore Balkanskog poluostrva. Prva je stanovnica kamenjara, a druga vlažnih livada. Oba endemična procjepka se nalaze na nacionalnoj listi zakonom zaštićenih biljaka.

Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 433. Franz Speta, Systematische Analyse der Gattung Scilla L. s.l. (Hyacinthaceae), Phyton, 38 (1), Grac, 1988, str. 1–141. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 167. Čedomil Šilić, Morfologija, horologija, ekologija i fenologija dviju grupa populacija vrste Scilla litardierei Breistr. (Syn.: S. pratensis Waldst. & Kit. non Bergeret), Bilten Društva ekologa Bosne i Hercegovine, B (5), Sarajevo, 1990, str. 107. Čedomil Šilić, Scilla lakusicii sp. nov. – nova vrsta genusa Scilla L. i njeni srodnički odnosi sa vrstom S. litardierei Breistr, Glasn. Zemaljsk. Muz. Bosne Hercegovine Sarajevu, Prir. Nauke, 30, Sarajevo, 1991, str. 30. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Podgorica, Posebno izdanje Zavoda za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 145. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 103. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 323.

Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 6.

D. Stešević