Sargassum C. Agardh., rod koji obuhvata smeđe alge tropskih, suptropskih i umjerenih mora, čiji je talus veoma izdiferenciran i može biti preko 1 m dugačak. Na kauloidu se nalaze mnogobrojni filoidi, koji obično imaju dršku, lisku i nerve, te veoma liče listovima viših biljaka. Iz pazuha filoida se razvijaju grane, receptakulumi i vazdušni mjehuri, koji služe za plutanje i održavanje vertikalnog položaja. Razmnožavaju se vegetativno i polno, a naseljavaju uglavnom stjenovita dna, kod nas najviše od 2 (3) do 30 m dubine. U zavisnosti od uslova spoljašnje sredine, morfološki mogu značajno da variraju. Sargaško more je dobilo naziv po ovim algama, koje u nepreglednim nakupinama plutaju po njegovoj površini. Od oko 230 taksona ovog roda u Crnogorskom primorju su poznate tri vrste: Sargassum vulgare C. Agardh, Sargassum hornschuchii C. Agardh i Sargassum acinarium (Linnaeus) Setchell, koje su registrovane znatno manje u Bokokotorskom zalivu, a više na stjenovitoj obali otvorenog dijela Crnogorskog primorja.
Lit.: Ante Špan & Boris Antolić, Prilog poznavanju fitobentosa Crnogorskog primorja (Južni Jadran), Studija Marina, 13–14, Kotor, 1983, str. 87–110. Ante Špan, The genus Sargassum in the Adriatic Sea: Morphology, systematics and ecology, Acta Adriatica, 46, Suppl. 1, 2005, str. 9–80. Andrija-Željko Lovrić & Mladen Rac, Algal and halophytic vegetation in Platamuni sea-cliffs and related Montenegro coast, southeastern Adriatic, Periodicum Biologorum, 108, 2, 2006, str. 189–202. Vesna Mačić & Slađana Krivokapić, Phytobenthos in the Boka Kotorska Bay: State of Knowledge and Threats, In: Aleksandar Joksimović, Mirko Đurović, Aleksander V. Semenov, Igor. S. Zonn & Andreu G. Kostianoy (Eds.), The Boka Kotorska Bay Environment, Springer, The Handbook of Environmental Chemistry, 54, 2016, str. 203–229.
V. Mačić