Ruscus aculeatus L., plod
Ruscus aculeatus L., filokladije sa cvjetovima
Ruscus aculeatus L. (fam. Asparagaceae), kostrika, veprina, vječnozeleni, granati, bodljasti grm, visine do 80 cm. Nalik šparogi i ostalim biljkama iz porodice Asparagaceae, posjeduje metamorfoze izdanka u filokladiji. Listolike su, tvrde i sjajne, izduženo jajaste, na vrhu trnovito ušiljene. Na licu nose sitne, ljuspaste listove, u čijem se pazuhu s proljeća razvijaju maleni, neupadljivi, blijedozelenkasti cvjetovi. Plod je okrugla, nejestiva, crvena boba, koja se na biljci dugo zadržava. Upravo zbog nje grančice se koriste kao dekoracija. Mladi izdanci su jestivi, ali za razliku od šparoge sadrže više gorčine. Starije grane se koriste za izradu metli i posmrtnih vijenaca. Kostrika je učestao element prizemnog sprata vječnozelenih i termofilnih listopadnih šuma i šikara, a jedna zajednica je po njoj i imenovana: Rusco-Carpinetum orientalis Blečić et Lakušić 1966. U narodnoj medicini se koristi korijen kostrike. Mladi izdanci su jestivi. Vrsta se nalazi na Aneksu V Direktive o staništima.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 436. Vilotije Blečić & Radomir Lakušić, Prodromus biljnih zajednica Crne Gore, Glasn. Republ. Zav. Zašt. Prir. – Prirod. Muz., 9, Titograd, 1976, str. 65. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 408. Čedomil Šilić, Atlas drveća i grmlja, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 177. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 62. Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora, Official Journal of the European Communities, No L 206 /7, 1992. Čedomil Šilić, Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine, Čitluk, Masna Luka, Matica hrvatska i Franjevačka kuća, 2005, str. 488–489. Slavoljub Tasić, Katarina Šavikin & Nebojša Menković, Vodič kroz svet lekovitog bilja, Beograd, Alexandria, 2009, str. 52. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 197, 197–198, 417.
D. Stešević