Rhamnus intermedius Steudel & Hochst
Rhamnus orbiculata Bornm.
Rhamnus L. (fam. Rhamnaceae), rod iz istoimene porodice, koji uglavnom obuhvata listopadno trnovito žbunje sa cijelim, naspramnim listovima i jednopolnim, četvoročlanim cvjetovima. Izuzetak su bestrni, vječnozeleni grm sa poligamnim, petočlanim cvjetovima, tršljika Rhamnus alaternus L., i listopadni, takođe bestrni grmovi sa naizmjeničnim listovima, smrdljuga, raškovina, divlji orah, orahovina Rhamnus alpina L. subsp. fallax (Boiss.) Maire & Petitm. i patuljasta krkavina Rhamnus pumila Turra. U starijoj klasifikaciji ovom rodu su pripadale i krušina Rhamnus frangula L. i slatkobrst Rhamnus rupestris Scop., međutim, one su danas uvrštene u rod Frangula Mill.: Frangula alnus Mill. (syn. Rhamnus frangula L.), Frangula rupestris (Scop.) Schur. U našoj flori raste 7 vrsta i podvrsta roda Rhamnus L. Staništem su vezani za skeletna tla, termofilne šikare (Rhamnus cathartica L.), visokoplaninske kamenjare (Rhamnus alpina L.) i pukotine stijena (Rhamnus pumila Turra). Graditelji su zajednica, Rhamno intermediae-Paliuretum Trinajstić 1995, a njihovo ime je sadržano i u sintaksonima višeg ranga: sveze Rhamno intermediae-Paliurion spinae-christi Trinajstić (1978) 1996, reda Pistacio lentisci-Rhamnetalia alaterni Rivas-Mart. 1975. Dvije vrste su endemi Balkanskog poluostrva: Rhamnus orbiculata Bornm. i Rhamnus intermedius Steudel & Hochst. Prva je opisana na materijalu sakupljenom u Kotorskoj Župi, a druga se nalazi na nacionalnoj listi zakonom zaštićenih biljaka. U etnobotanici kora Rhamnus alpina L. subsp. fallax (Boiss.) Maire & Petitm. i plodovi Rhamnus cathartica L. koristili su se u ljekarstvu, a plodovi Rhamnus cathartica L. i za bojenje tkanina. Vrste ovog roda su medonosne.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 124–126. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 416–418. Čedomil Šilić, Atlas drveća i grmlja, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 149–151. Čedomil Šilić, Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine, Čitluk, Masna Luka, Matica hrvatska i Franjevačka kuća, 2005, str. 334–347. Slavoljub Tasić, Katarina Šavikin & Nebojša Menković, Vodič kroz svet lekovitog bilja, Beograd, Alexandria, 2009, str. 46. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 251. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 108, 281, 323, 356, 407, 448.
D. Stešević