Punica granatum L.

Punica granatum L., habitus

Punica granatum L., plodovi

Punica granatum L. (fam. Lythraceae), šipak, mogranj, nar, listopadni bodljasti grm ili omanje drvo, sa naspramnim, izduženim, glatkim i sjajnim listovima. Cvjetovi su krupni, jarko crveni, sa tvrdim cvjetištem i čašicom. Prašnika je puno, plodnica je podrasla, sa velikim brojem sjemenih zametaka, a iz nje se razvija plod zvan šipak. Biljka cvjeta od maja do jula. Njeno porijeklo se vezuje za zapadnu i južnu Aziju, a u Mediteranu se smatra naturalizovanom vrstom. Ulazi u sastav brojnih termofilnih šuma i šikara iz reda Quercetalia ilicis Br.-Bl. ex Molinier 1934. i Quercetalia pubescenti-petraeae Klika 1933. Graditelj je zajednice Carpinetum orientalis punicosum Grebenščikov 1949, koja se smatra za degradacioni derivat bjelograbovih šuma. Gaji se i plantažno. Medonosna je, jestiva i ljekovita biljka. Osušena kora, skinuta sa stabla i korijena, koristi se u narodnoj medicini i za štavljenje kože.

Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 204. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 512–514. Čedomil Šilić, Atlas drveća i grmlja, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 125. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 220. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 398. Radiša Jančić & Danilo Stojanović, Ekonomska botanika, Beograd, Zavod za udžbenike Beograd, 2008, str. 313. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 269, 380.

D. Stešević