Pistacia L. (fam. Anacardiaceae), rod listopadnog i vječnozelenog drveća i grmlja, sa perastim listovima i sitnim, jednopolnim cvjetovima u gusto zbijenim cvastima. U našoj flori je zastupljen sa dvije vrste, smrdljikom (Pistacia terebinthus L.) i tršljom (Pistacia lentiscus L.). Prva se odlikuje listopadnom formom, neparno perastim, kožastim listovima, koji podsjećaju na jasen. Cvasti su žućkastozelene, a plodovi male, jajaste koštunice, koje dozrijevanjem mijenjaju boju, preko crvene do modre. Česta je u termofilnim šikarama i na kamenjarima u Mediteranu i submediteranu. Za razliku od nje, tršlja je vječnozelena, listovi su joj parno perasti, segmenti uski i kožasti, cvasti tamnocrvene i kratke, koštunice okruglaste, zrenjem mijenjaju boju od crvene do crne. Staništem je vezana za zonu tvrdolisne mediteranske vegetacije, a graditelj je zajednica Myrto communis-Pistacietum lentisci (Molin. 1954) Rivas-Martínez 1975. i Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987. U narodu je tršlja poznata po mastiksu, koji se upotrebljavao kao lijek protiv raznih bolesti, dok je danas njegova upotreba više industrijska. Ovom rodu pripada i pistać (Pistacia vera L.).