Perić, Branislav, mikolog (Niš, 4. VIII 1950 –). Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Peći, a Filozofski fakultet – grupa za filozofiju u Beogradu. Tokom studija i nakon njih objavljivao je radove iz književnosti i estetike u jugoslovenskim časopisima. Istovremeno, više od deceniju i po, bavio se vajarstvom. Učestvovao je na kolektivnim izložbama, a 1993. godine u Beogradu priredio je samostalnu izložbu. Kao profesor filozofije radio je u gimnaziji u Kolašinu i Školskom centru „Sergije Stanić” u Podgorici, a u posljednjoj radnoj deceniji, kao istraživač mikolog na → Biotehničkom fakultetu, odakle je 2017. godine penzionisan. Sa suprugom → Olgicom Perić pokrenuo je prvo sistematsko proučavanje gljiva (makromiceta) Crne Gore 1995. godine, projektom koji je inicirala i podržala → Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). Osnovao je → Mikološko društvo Crne Gore 1997. godine, a uz podršku akademika → Milorada Mijuškovića pokrenuo međunarodni naučni časopis Mycologia Montenegrina, prvi mikološki časopis u bivšoj Jugoslaviji, ali i na Balkanu. Do sada je priredio i publikovao XX volumena. Tokom skoro tri decenije istraživačkog rada samostalno ili u saradnji sa kolegama, u domaćim i inostranim časopisima, objavio je više od 100 naučnih radova, više stručnih radova, priručnika i ilustrativnih postera. Koautor je Male mikološke edicije Gljivarske staze (1995–1998), gdje su predstavljene najvažnije jestive gljive registrovane u Crnoj Gori, kroz četiri godišnja doba. Iscrpni podaci o bogatstvu i diverzitetu makromiceta Crne Gore, među kojima i mnogo neobjavljenih, biće prikazani u Katalogu Gljiva Crne Gore, koji je u pripremi i biće publikovan u CANU. Od 2012. godine usvojio je i slijedi metod Vitalne taksonomije Hans-Otta Barala. Kao nacionalni koordinator dao je doprinos projektu Distribution, ecology and status of 51 macromycetes in Europe ECCF-a (Evropski komitet za zaštitu gljiva). Uporedo s naučnim radom bavi se umjetničkom fotografijom iz domena prirode. Priredio je 15 samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dio te građe obuhvaćen je monografijom Gljive i cvjetnice Crne Gore (2011), na kojoj je radio više od 20 godina. Ipak, njegov najznačajni doprinos mikologiji sastoji se u opisivanju novih taksona sa područja Crne Gore. Samostalno ili sa saradnicima opisao je 2 nova roda: Perzia Baral & B. Perić, i Pseudoboubovia U. Lindeman, M. Vega, B. Perić & R. Tena, 16 novih vrsta: Alpova komovianus B. Perić & P. A. Moreau, Cenangiopsis andreae B. Perić, Cenangiopsis junipericola B. Perić, Cenangiopsis livida B. Perić, Cenangiopsis raghavanii B. Perić, Cenangiopsis violascens B. Perić, Erioscyphella curvispora B. Perić & Baral, Kotlabaea benkertii B. Perić, Peziza montirivicola B. Perić, Perzia triseptata Baral & B. Perić, Rutstroemia punicae B. Perić, Strobiloscypha cupressina B. Perić & Pfister, Velutarina alpestris Baral & B. Perić, Velutarina bertiscensis B. Perić & Baral, Cenangiopsis desae B. Perić (posvećena njegovoj pok. majci) i Cenangiopsis rosae B. Perić, i 7 novih kombinacija: Cenangiopsis alpestris (Baral & B. Perić) Baral, B. Perić & Partel, Erioscyphella abnormis (Mont.) Baral, Šandová & B. Perić, Erioscyphella brasiliensis (Mont.) Baral, Šandová & B. Perić, Erioscyphella lunata (W. Y. Zhuang & Spooner) B. Perić & Baral, Erioscyphella sclerotii (A. L. Sm.) Baral, Šandová & B. Perić, Plectania lusitanica (Torrend & Boud.) M. Carbone, Agnello, Baglivo & B. Perić, Pseudoboubovia benkertii U. Lindeman, M. Vega, B. Perić & R. Tena. Svojim naučnim rezultatima, izdavačkom djelatnošću, kao i razmjenom podataka i iskustava sa brojnim stranim ekspertima, Branislav Perić je učinio da Crna Gora dobije značajno mjesto, kada je mikologija u pitanju, ne samo u regionu Balkana i Evrope već i u svijetu.