Papaver L. (fam. Papaveraceae), rod makova iz istoimene porodice. Odlikuje se zeljastom jednogodišnjom ili višegodišnjom formom, uspravnim i obično dlakavim stablom, usječenim ili rjeđe cijelim, naizmjeničnim listovima i jednim krupnim, vršnim cvijetom. Čašica je kratkotrajna i dvodjelna, krunica četvorodjelna crvena (divlji mak, bulka, kukurijek, riđuša, turčinak Papaver rhoeas L.), roza (mak, afijon, zuljpiperušan Papaver somniferum L.) ili žuta (planinski mak Papaver kerneri Hayek). Prašnika je puno, plodnica je jedna, plod je čahura. U našoj flori je zabilježeno 6 samoniklih i 1 adventivna vrsta maka (Papaver somniferum L.). Najrasprostranjeniji je divlji mak Papaver rhoeas L., koji je čest na travnatim i ruderalnim staništima od nizijskih do planinskih predjela. Vrste: Papaver apulum Ten., Papaver argemone L., Papaver dubium L. i Papaver hybridum L. uglavnom rastu u južnim djelovima zemlje, a Papaver kerneri Hayek na visokoplaninskim siparima, gdje skupa sa jednom kamenjarkom gradi zajednicu Saxifrago-Papaveretum kerneri Lakušić 1968, 1970. U narodu se cvjetovi divljih vrsta koriste kao lijek organa za varenje, dok se iz mliječnog soka čahura gajenog maka (Papaver somniferum L.) ekstrahuju morfin i kodein. Sjemenke se koriste u ishrani i za dobijanje ulja. Makovi su medonosne biljke.