Pimpinella serbica (Vis.) Drude (fam. Umbelliferae), balkanska endemična štitonoša, osobena po lisnom polimorfizmu. Dok su donji listovi na dugim drškama, zaobljeni i testerasto srcoliki, kod onih iznad drška se skraćuje, a ploča usjeca na končaste segmente. Njihov raspored na stablu je naizmjeničan. Životna forma je trajna zeljasta, korijen je krtolasto zadebljao, stablo uspravno, izbrazdano i golo, u gornjem dijelu granato. Štitovi su bijelo, rjeđe rozocvjetni, složeni, sa trajnim končastim listićima ovoja. Plod je izdužen i petorebrast. Štitonoša Pimpinella serbica (Vis.) Drude (syn. Pancicia serbica Vis.) cvjeta početkom ljeta, a raste na livadama, šumskim čistinama i progalama u visinkom pojasu od 1.000 do 2.000 m. Graditelj je niza zajednica, kao Ranunculo-Pancicietum serbicae Lakušić 1966, a po njoj je imenovana i vegetacijska sveza mezofilnih livada gorskog pojasa Pancicion serbicae Lakušić 1966. Nalazi se na nacionalnoj listi zakonom zaštićenih biljaka. Osim pomenute, u našoj samonikloj flori raste još 5 vrsta roda Pimpinella L., među kojima je najpoznatiji bedrinac Pimpinella saxifraga L. U dalekoj prošlosti se koristio za liječenje kuge i kolere, a do danas se zadržala upotreba u liječenju organa za disanje i varenje. Ovom rodu takođe pripada ljekovita, aromatična i začinska biljka anis Pimpinella anisum L., ali ona nije dio samonikle flore Crne Gore.