Orchis L. (fam. Orchidaceae), kaćunica, brnđuva, brnđua, salep, jedan od rodova iz porodice orhideja, čiji cvjetovi imaju ostrugu. U ovoj prstolikoj strukturi se obično nakuplja nektar, međutim, ne i kod vrsta ovog roda. Uprkos tome, njihova strategija privlačenja oprašivača je zasnovana na ponudi nektara, ali lažnoj. Zbog toga i one, nalik pčelicama (→ Ophrys L.), važe za jedne od najvećih „prevaranata” u biljnom svijetu. Cvjetovi kaćunica su mirisni i jako privlačni za insekte. Njihova medna usna je oborena i predstavlja idealnu platformu za slijetanje insekta. Čak ima i veoma kratke dlačice, koje sprečavaju klizanje. Često je istačkana, iscrtkana, ili ima široku prugu. Kako je ta ornamentika u vezi sa privlačenjem sakupljača nektara, nazvana je medna signalizacija. U početku privučen opojnim mirisom, a onda preciznije navođen mednom signalizacijom, insekt dolazi do cvijeta i u pokušaju da dosegne ostrugu i očekivani nektar, glavom udara u gimnostemium i tom prilikom se za njega kače polinije (skupine od 4 polenova zrna). Kako tu ne nalazi nektar, svoju potragu nastavlja dalje, odlazi na drugi cvijet, u kontaktu sa gimnostemiumom mu predaje polen, ali i preuzima njegov i tako iznova. Kaćunice cvjetaju na proljeće i početkom ljeta, a uglavnom rastu na travnatim staništima i uz rubove šuma i šikara. U starijoj klasifikaciji rod Orchis L. je mnogo šire tretiran, dok je u savremenoj raščlanjen na 3 roda: Orchis L., Anacamptis Rich. i Neotinea Rchb. f. Prvi je u našoj flori zastupljen sa 10 vrsta i podvrsta, drugi sa 6 vrsta i podvrsta, a treći sa 2 vrste. Nevezano od njihovog aktuelnog nomenklaturnog statusa, sve kaćunice se nalaze na nacionalnoj listi zakonom zaštićenih biljaka i na Aneksu II CITES konvencije, dok se Anacamptis palustris (Jacq.) R. M. Bateman, Pridgeon & M. W. Chase i Orchis pauciflora Ten. nalaze i na IUCN Crvenoj listi u kategoriji taksona za koje postoji mali rizik od izumiranja (LC). Krtolice kaćunaka/salepa imaju primjenu u etnobotanici.