Gymnadenia nigra (L.) Rchb. f., predstavnik porodice Orchidaceae

Limodorum abortivum (L.) Sw., predstavnik porodice Orchidaceae

Neotinea ustulata (L.) R. M. Bateman, Pridgeon & M. W. Chase, predstavnik porodice Orchidaceae

Spiranthes spiralis (L.) Chevall.

Neottia nidus-avis (L.) Rich.

Orchidaceae, porodica orhideja, jedna od najbrojnijih, ali i najljepših, kako u samonikloj tako i ukrasnoj svjetskoj flori. Pripada joj i vanila Vanilla planifolia Andrews (koja ne raste kod nas), vrsta iz koje se dobija jedna od najpopularnijih mirisnih nota, koja se koristi u kulinarstvu, aromatizaciji parfema, cigareta i likera. Dok su kod tropskih vrsta forme lijana i epifita uobičajene, a cvjetovi jako krupni i raznobojni, orhideje umjerenih krajeva su manjih dimenzija i isključivo niske geofitske forme sa rizomom ili krtolama. Osim nekoliko heterotrofnih rodova (Epipogium Borkh., Neottia Guett.), fotosintetski su aktivne. Cvjetovi su im jednosimetrični (izuzimajući predstavnike tropske potporodice Apostasioideae) i šestočlani. Donji listić unutrašnjeg kruga se razlikuje od ostalih, naziva se medna usna (labellum) i može imati prstoliki nastavak – ostrugu (Orchis Tourn. ex L., Gymnadenia R. Br.), ili biti bez nje (Cephalanthera Rich., Ophrys L.). Ostalih 5 cvjetnih listića su priklonjeni jedan drugom, pa formiraju tzv. kacigu (kaćun Anacamptis papilionacea (L.) R. M. Bateman, Pridgeon & M. W. Chase) ili su rašireni (rod čelica Ophrys L.). Plodnica tučka je podrasla, a njen vrat srasta sa andreceumom i tvori gimnostemium. Kod orhideja iz naše flore prašnik je obično jedan, izuzetno su dva kod gospine papučice Cypripedium calceolus L. Polenova zrna su u grupama po 4, na specifičnim drškama sa ljepljivom nožicom. Upravo sa njom će se prilikom oprašivanja fiksirati za glavu oprašivača i biti prenesena na drugi cvijet. Ovo predstavlja jedan od najsavršenijih primjera adaptacije građe cvijeta na način oprašivanja. Orhideje uglavnom cvjetaju s proljeća ili početkom ljeta, veoma rijetko na jesen (Spiranthes spiralis (L.) Chevall.). Naseljavaju najrazličitije tipove staništa, uključujući zaslanjene močvarne livade (Anacamptis laxiflora (Lam.) R. M. Bateman, Pridgeon & M. W. Chase), suve travnjake (Anacamptis papilionacea (L.) R. M. Bateman, Pridgeon & M. W. Chase), tamne šume (ptičje gnijezdo Neottia nidus-avis (L.) Rich.), visokoplaninske livade (Pseudorchis albida (L.) Á. Löve & D. Löve). Uglavnom su šireg geografskog rasprostranjenja, a od 70-ak vrsta i podvrsta iz naše flore samo jedna je endem Balkanskog poluostrva Dactylorhiza cordigera (Fr.) Soó subsp. bosniaca (Beck) Soó. Orhideje su biljke od nacionalnog i međunarodnog konzervacijskog značaja.

Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 491–498. Čedomil Šilić, Šumske zeljaste biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 190–202. Radomir Lakušić, Planinske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 160–164. Gerald Parolly, Die Orchideen flora Montenegros, AHO Mitteilungsblatt, 24 (2), Baden-Wuerttenberg, 1992, str. 206–250. Karl P. Buttler, Orchideje, Bratislava, Ikar, 2000, str. 8–235. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Podgorica, Posebno izdanje Zavoda za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 167–172. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 150, 156–158. Radiša Jančić & Danilo Stojanović, Ekonomska botanika, Beograd, Zavod za udžbenike Beograd, 2008, str. 272–273. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 329. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 91.

Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 6–8. BGCI, Plant Search, https://tools.bgci.org… 2020.

D. Stešević