Međunarodno značajne vrste u flori Crne Gore, biljke koje se nalaze na: Evropskoj Crvenoj listi, Bernskoj konvenciji, CITES konvenciji, Direktivi o staništima. U Evropskoj crvenoj listi je procijenjen status ugroženosti za 1.826 vrsta i rezultati su pokazali da je 467 vrsta ugroženo. Biljke koje rastu na teritoriji Crne Gore, a obuhvaćene su ovim dokumentom, imaju kategorije NT (Near Threatened – skoro ugroženi takson), LC (Least Concern – posljednja briga, tj. nizak stepen opasnosti) i DD (Data Deficient – nedostatak podataka). Vrste sa navedenim statusima imaju znatno manji značaj u odnosu na one kojima je dodijeljen neki stepen ugroženosti. Samo dvije vrste crnogorske flore su označene kao ugrožene: Cerastium dinaricum G. Beck & Szysz. (VU, vulnerable – ranjiva) i Najas flexilis (Willd.) Rostk. & W. L. E. Schmidt (VU, vulnerable – ranjiva). Treba naglasiti da su prilikom prikupljanja podataka za pripremu Evropske crvene liste u fokusu bile zemlje EU, pa su izostavljene mnoge ugrožene vrste, koje rastu na teritorijama država koje ne pripadaju EU. Crna Gora je ratifikovala Bernsku konvenciju, koja se odnosi na zaštitu evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, čiji je cilj očuvanje biodiverziteta i podsticanje evropske saradnje na tom polju. Time se obavezala da će osigurati očuvanje vrsta koje se nalaze na ovom spisku, a rastu na teritoriji države: Campanula abietina Griseb. & Schenk, → Ramonda serbica Pančić, → Cypripedium calceolus L., Himantoglossum caprinum (Bieb.) Sprengel, Eryngium alpinum L., Marsilea quadrifolia L., → Narcissus poeticus L. subsp. radiiflorus (Salisb.) Baker, → Posidonia oceanica (L.) Delile, Eleocharis carniolica W. D. J. Koch i druge. Nabrojane vrste su zaštićene nacionalnim zakonodavstvom, izuzimajući posljednju koja je nedavno otkrivena u Crnoj Gori. Crna Gora je potpisnica CITES konvencije, kojom su regulisana pravila međunarodne trgovine ugroženim vrstama biljaka i životinja, tako da se ne ugrožava njihov opstanak u divljini. U državi je zabilježena 81 vrsta sa konvencije, od kojih je 79 zakonom zaštićeno u Crnoj Gori. Ovom konvencijom obuhvaćene su sve vrste familije orhideja (Orchidaceae), Cyclamen hederifolium Aiton, Cyclamen repandum Sm., Euphorbia dendroides L., → Galanthus nivalis L. i drugi taksoni. Direktiva o staništima jedan je od najvažnijih dokumenata iz oblasti zaštite životne sredine u zemljama EU. Ovaj međunarodni dokument je u značajnoj mjeri transponovan u nacionalni pravni okvir, tako da Crna Gora ima obavezu da osigura zaštitu vrsta i staništa sa spiskova Direktive. Među vrstama su posebno značajne one koje se nalaze na Dodatku II. U Crnoj Gori je sa ovog spiska evidentirano 14 vrsta cvjetnica, dvije vrste paprati i četiri vrste mahovina. Za pet vrsta cvjetnica i po jednu vrstu paprati i mahovina se pretpostavlja da žive na teritoriji Crne Gore, ali to još uvijek nije sa sigurnošću utvrđeno. Neke od vrsta sa Dodatka II koje se bilježe u Crnoj Gori su: Adenophora liliifolia (L.) Ledeb. ex A. DC., Caldesia parnassifolia (L.) Parl., Pulsatilla grandis Wenderoth, Scilla litardierei Breistr. Prema Kodeksu ponašanja za očuvanje ugroženih životinja, biljaka i drugih vrsta, vrste od međunarodnog interesa su i one za koje je jedna država odgovorna za značajnu proporciju ukupnog areala ili populacije. Shodno tome, međunarodni značaj imaju crnogorski endemi, čak i ako se ne nalaze na spiskovima pomenutih dokumenata. Značaj se ogleda u činjenici da se cijela svjetska populacija pojedinih vrsta biljaka nalazi samo u Crnoj Gori, tako da bi njeno iščezavanje iz Crne Gore značilo nestanak vrste sa planete. Ovoj grupi međunarodno značajnih biljaka pripadaju: Berteroa gintlii Rohlena, Edraianthus wettsteinii Hálacsy & Bald. subsp. lovcenicus Mayer & Blečić, Edraianthus pulevicii Surina & D. Lakušić, Draba bertiscea D. Lakušić & V. Stevanović i drugi crnogorski endemi.