Arctium minus (Hill) Bernh.

Arctium L. (fam. Compositae), rod čičaka, dvogodišnjih, robusnih biljaka, sa jakim vretenastim korijenom, uspravnom, granatom, često braonkastom stabljikom i srcolikim, naizmjeničnim listovima. Kod malog čička Arctium minus (Hill) Bernh. (syn. Lappa minor Hill) lisne drške su šuplje, a kod ostalih ispunjene. Cvjetonosne glavice su okrugle, građene samo od cjevastih cvjetova, ružičaste, obavijene dugim i obično na vrhu kukasto savijenim ovojnim listićima. Kod vunastog čička Arctium tomentosum Mill. (syn. Lappa tomentosa (Mill.) Lam.) izrazito su vunasto dlakavi. Papus je hrapavo dlakav, zlatnožut, ahenije su izdužene, hrapave, spljoštene. Osim pomenutih vrsta, kod nas još rastu i: Arctium lappa L. (syn. Lappa major Gaertn.) – obični čičak, komodljika, lopušina, lopuh, repuh, rijep i Arctium nemorosum Lej. (syn. Lappa nemorosa (Lej.) Griewank) – šumski čičak. Vrste roda Arctium L. (syn. Lappa Scop.) uglavnom rastu na ruderalnim staništima, nasipima, uz puteve, obale rijeka. Korijen svih vrsta čičaka se koristi u narodnoj medicini, a čičkovo ulje kao sredstvo za rast kose. Mladi izdanci su jestivi kao svježi ili kuvani, pržen korijen se može koristiti kao zamjena za kafu, kuvan kao povrće, a osušen i samljeven se miješa sa brašnom za hljeb. Čičci su i medonosne biljke.

Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 379–380. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 184. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 314–315. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 616–618. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 130. Slavoljub Tasić, Katarina Šavikin & Nebojša Menković, Vodič kroz svet lekovitog bilja, Beograd, Alexandria, 2009, str. 152. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 326.

D. Stešević