Lactuca pancicii (Vis.) N. Kilian & Greuter, glavica
Lactuca serriola L.
Lactuca pancicii (Vis.) N. Kilian & Greuter
Lactuca L. (fam. Compositae), rod iz porodice glavočika. Po novoj nomenklaturnoj reviziji pripadaju mu i nekadašnji rodovi Cicerbita Wallr., Mulgedium Cass., Mycelis Cass., Steptorhamphus Bunge, pa samim tim u našoj flori broji 13 predstavnika. Odlikuje ih prisustvo mliječnih cijevi u tijelu, olistala stabla sa naizmjeničnim, obično režnjevitim listovima, cvjetonosne glavice građene isključivo od jezičastih cvjetova, dvo- ili višeredan involukrum i dvoredan, jednostavno dlakav papus. Glavice su žute (divlja salata Lactuca serriola L.) ili lila (mliječ Lactuca alpina (L.) A. Gray). Sa izuzetkom zelene salate Lactuca sativa L., koja se gaji, ostale vrste rastu spontano, neke na zasjenčenim staništima od nizijskih do planiskih predjela (zidna salata Lactuca muralis (L.) Gaertn.), druge u vlažnim šumama ili uz rječice i potoke brdsko-planinskog pojasa (mliječ Lactuca pancicii (Vis.) N. Kilian & Greuter), u planinskim šumama, na čistinama, ili u sklopu vegetacije visokih zeleni (mliječ Lactuca alpina (L.) A. Gray), na ruderalnim staništima (divlja salata Lactuca serriola L.). Uglavnom cvjetaju tokom ljeta i imaju šire geografsko rasprostranjenje, dok je jedna Lactuca pancicii (Vis.) N. Kilian & Greuter endem Balkanskog poluostrva.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 401–402. Čedomil Šilić, Šumske zeljaste biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 164. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 155. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 135. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 171. Danka Petrović & Danijela Stešević, Shift of the western boundary of the distribution area of Micromeria cristata (Hampe) Griseb. and Steptorhamphus tuberosus (Jacq.) Grossh., Acta Bot. Croat., 70 (2), Zagreb, 2011, str. 263–265. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 304.
D. Stešević