Heracleum spondylium L.
Heracleum sphondylium L.
Heracleum L. (fam. Umbelliferae), mečja šapa, medveđi dlan, konjski kim, šapkovina, šapovina, bršljan, rod iz porodice štitonoša, u našoj flori zastupljen sa vrstom Heracleum sphondylium L. i njenim podvrstama. Ima debeo, vretenast i razgranat rizom, uspravno, jako i šuplje stablo, koje može da preraste 2,5 m, krupne listove u polurozeti, režnjevite do peraste, dlakave. Štitovi su složeni, jako krupni, čak do 20 cm u prečniku, latice su bijele do bijeloroze (tipska podvrsta i Heracleum sphondylium L. subsp. pyrenaicum (Lam.) Bonnier & Layens) ili zelenkaste (Heracleum sphondylium L. subsp. orsinii (Guss.) H. Neumayer, Heracleum sphondylium L. subsp. sibiricum (L.) Simonk.). Plod je eliptičan do ovalan. Cvjetaju tokom ljeta, medonosne su. Rastu na vlažnim mjestima, u šumama, na livadama i ruderalnim staništima. Mlade biljke su dobra krma, dok starenjem i sušenjem gube vrijednost. U narodnoj medicini se upotrebljavaju rizom i nadzemni dio biljke. Mladi listovi, stabljike sa još neotvorenim cvjetovima i rizom mogu se koristiti u kulinarstvu.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 227–228. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 482. Ljubomir Mišić & Radomir Lakušić, Livadske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1989, str. 77. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 239–240. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac,Veroljub Umeljić, 2003, str. 484. Slavoljub Tasić, Katarina Šavikin & Nebojša Menković, Vodič kroz svet lekovitog bilja, Beograd, Alexandria, 2009, str. 78. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 71, 192.
D. Stešević