Hemikriptofite, biljke čiji nadzemni dijelovi tokom nepovoljnog perioda odumiru, a pupoljci iz kojih će se naredne sezone razviti izdanci nalaze se neposredno uz površinu podloge – na stablu ili na korijenu (podjela životnih formi prema danskom ekologu Christianu Raunkieru). Zbog ovakvog položaja, pupoljci su zaštićeni čak i malim sniježnim pokrivačem. U zavisnosti od rasporeda listova, dijele se na: biljke bez rozete, biljke sa polurozetom i biljke sa rozetom. Kod vrsta prve grupe listovi su raspoređeni duž cijelog stabla. U crnogorskoj flori česti predstavnici su: kopriva (Urtica dioica L.), kantarion (→ Hypericum perforatum L.), bijeli sljez (Malva sylvestris L.). Hemikriptofite sa polurozetom imaju listove na stablu, ali i one koji su sakupljeni u osnovi stabla, tako da formiraju rozetu. U Crnoj Gori se često bilježe: hajdučka trava (Achillea millefolium L.), mirisna ljubičica (Viola odorata L.), rosopas (→ Chelidonium majus L.). Svi listovi hemikriptofita sa rozetom sakupljeni su u osnovi stabla. Predstavnici ove grupe su: bokvica (Plantago L.), maslačak (Taraxacum officinale Weber), jagorčevina (Primula acaulis (L.) L.) i druge.