Helleborus multifidus Vis.

Helleborus torquatus Archer-Hind.

Helleborus hercegovinus Martinis

Helleborus L. (fam. Ranunculaceae), kukurijek, sprež, zdravac, rod iz porodice ljutića, koji obuhvata višegodišnje zeljaste biljke sa rizomom, uspravnim, golim, jednostavnim ili slabo granatim stabljikama, dlanoliko usječenim listovima na gotovo linearne (Helleborus multifidus Vis.) ili izduženo ovalne segmente. Cvjetovi su krupni, petočlani, žućkastozeleni (Helleborus odorus Willd.) do purpurni (Helleborus torquatus Archer-Hind, syn. Helleborus serbicus Adamović subsp. malyi Martinis, Helleborus purpurascens Waldst. & Kit.). Posjeduju vrčaste nektarije, mnoštvo prašnika i slobodne nadrasle plodnice. Razvijaju se krajem zime i medonosni su. Plod je izduženi, naduvani miješak, koji se završava tankim kljunom. Rastu u brdsko-planinskim šumama i šikarama, uz njihove rubove, na proplancima, kamenjarima. U našoj flori je zabilježeno 5 vrsta kukurijeka, osim pomenutih još i Helleborus hercegovinus Martinis, koji zajedno sa Helleborus torquatus Archer-Hind pripada endemičnoj flori Balkanskog poluostrva. Rizom i korjenovi kukurijeka se koriste u tradicionalnoj medicini, međutim, zbog otrovnosti biljke, primjena u samomedikaciji se ne preporučuje.

Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 59. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 420. Čedomil Šilić, Šumske zeljaste biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 38. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 36. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 26. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 107. Slavoljub Tasić, Katarina Šavikin & Nebojša Menković, Vodič kroz svet lekovitog bilja, Beograd, Alexandria, 2009, str. 44. Danijela Stešević & Danka Caković, Katalog vaskularne flore, Tom I, Podgorica, CANU, 2013, str. 251–253. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 108.

D. Stešević