Tripolium pannonicum (Jacq.) Dobrocz. subsp. tripolium (L.) Greuter, tipična halofita

Salicornia europaea L., tipična halofita

Tivatska solila, stanište halofita

Ulcinjska solana sa Salicornia europaea L.

Halofite, biljke koje naseljavaju staništa sa visokom koncentracijom soli u zemljišnom rastvoru. Imaju niz fizioloških i anatomsko-morfoloških adaptacija, koje im omogućavaju opstanak na zaslanjenoj podlozi. Zbog visokog osmotskog pritiska u ćelijama korijena mogu da usvajaju vodu i mineralne materije iz zemljišta koje je bogato solima, na kome bi nehalofitne biljke uginule. Halofitama je svojstvena sukulentna građa, koja je uslovljena bubrenjem plazme ćelija pod uticajem visoke koncentracije Na-jona u ćelijama. S obzirom na to da u tkivima akumuliraju znatnu količinu soli, karakteristična osobina im je veliki procenat pepela u odnosu na ukupnu masu. Anatomsku građu odlikuje tanak epidermis bez zaštitnih tvorevina, dobro razvijeno palisadno tkivo i dobro razvijen vodeni parenhim. Neke vrste, poznate kao krinohalofite, oslobađaju se viška soli putem gutacije. Izlučuju veoma slanu vodu i nakon isparavanja vode na površini listova ostaju kristali soli, koje odnosi vjetar, ili spira kiša. Iako halofitama pripada samo 2% od ukupnog broja biljnih vrsta na svijetu, prisutne su u oko polovini biljnih familija. Po bogatstvu halofita poznate su sljedeće familije: Chenopodiaceae, Plumbaginaceae, Tamaricaceae. Najreprezentativniju slatinsku vegetaciju u Crnoj Gori imaju Ulcinjska solana i Tivatska solila. Na ovim lokalitetima razvijene su floristički siromašne asocijacije Salicornietum herbaceae i Arthrocnemetum fruticosi, koje naseljavaju glinovito-muljevitu i jako zaslanjenju podlogu. U prvoj asocijaciji apsolutno dominira Salicornia herbacea L., uz koju se najfrekventnije javljaju Salsola soda L., Suaeda maritima (L.) Dumort., Spergularia salina J. & C. Presl. U zajednici žbunaste caklenjače (Arthrocnemum fruticosum (L.) Moq.), pored edifikatorske vrste, brojan je Limonium angustifolium (Tausch) Turrill. Slatinska vegetacija zauzima značajne površine u knetama (okolina Ulcinja), u zaleđu Velike ulcinjske plaže, na Tivatskom polju, dok se pojedinačne halofite javljaju uz more, duž cijelog Crnogorskog primorja. U vegetaciji klifova i kamenite obale, u zoni dejstva talasa, najčešće se javljaju → Crithmum maritimum L., Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O. Kuntze, Limonium anfractum (Salmon) Salmon.

Lit.: Milorad M. Janković & Vladimir Stevanović, Prilog poznavanju slatinske vegetacije Boke Kotorske, Zbornik Roberta Visianija Šibenčanina, Muzej grada Šibenika, 10, 1983, str. 377–395. Vesna Karaman, Flora istočnog dijela Bokokotorskog zaliva, Magistarski rad, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 1997, str. 1–185. Aleksandar Mijović, Zorica Popović, Branko Karadžić, Miroslava Mijatović & Svetlana Perišić, Distribution of xerohalophytic vegetation along the sea ward and land wardzone in south – Adriaticsandy beach (Montenegro), Biotechnol. & Biotechnol, 20 (1), Podgorica, 2006, str. 30–35. Snežana Vuksanović & Danka Petrović, The flora and vegetation of salt works in Ulcinj, Natura Montenegrina, 6, Podgorica, 2007, str. 53–61. Maša Vučinić, Floristička studija Ulcinjske solane sa osvrtom na biljna staništa, Magistarski rad, Podgorica, Univerzitet Crne Gore, Prirodno-matematički fakultet, 2020, str. 1–95.

D. Caković