Gramineae (Poaceae), trave, najbrojnija porodica monokotiledonih biljaka, osobena po zeljastoj formi, žiličastom korijenu, člankovitom stablu, naizmjeničnim, uskim listovima sa lisnim rukavcem, i cvjetonosnim klasićima. Dok životni ciklus nekih vrsta traje samo jednu sezonu (pšenica Triticum aestivum L.), kod drugih je višegodišnji (koźača Achnatherum calamagrostis (L.) P. Beauv.). Stabla su uglavnom šuplja (sem kod kukuruza Zea mays L. i šećerne trske Saccharum officinarum L.), uspravna (raž Secale cereale L.), ali nekad i puzeća (troskot Cynodon dactylon (L.) Pers.), u formi busena (busika, rod Festuca L.) ili pojedinačna (metlica Aira capillaris Host). Neke vrste imaju razvijen rizom (pirevina Agropyron repens (L.) P. Beauv.), stolone (rosulja Agrostis stolonifera L.) ili lukovičasta zadebljanja (divlji ječam Hordeum bulbosum L.). Na prelazu lisnog rukavca u lisku, moguće je uočiti ligulu i to u formi ljuspastog listića (vlasnjača Poa trivialis L. subsp. sylvicola (Guss.) H. Lindb.) ili dlačica (trska Phragmites australis (Cav.) Steud.), mada nekad skroz i nedostaje. Baza lisne ploče obično postepeno prelazi u rukavac, a rjeđe se izdužuje u ušice, koje grle stablo (vijuk Festuca gigantea (L.) Vill.). Cvjetovi se nalaze u jednocvjetnim (vilina kosa Stipa pulcherrima K. Koch) ili višecvjetnim klasićima (šašika Sesleria autumnalis (Scop.) F. W. Schultz), koji su skupljeni u grozdove (ovsik Bromus squarrosus L.), metlice (vlasnjača, rod Poa L.), klasove (klasulja Hordeum murinum L.) ili klip (ženski cvjetovi kukuruza). U klasiću, cvijet i njegova brakteja su obično zaodjenuti sa dva ovojna lista, koja nekad nose bodlje (oś, rod Aegilops L.), ili su zašiljena (smilica, rod Koeleria Pers.), ili zaobljena (treslica Briza maxima L.). Trave su tipični graditelji travnatih zajednica, od kojih su neke kosmopolitske (Poëtum annuae Gams 1927, Scirpo-Phragmitetum communis W. Koch 1926), a druge pak endemične (Festucetum bosniacae Horvat 1930, Festucetum koritnicensis D. Lakušić 1999).