Egzotična flora, neuobičajene vrste koje potiču iz geografski udaljenih predjela. Po automatizmu one pripadaju adventivnoj ili alohtonoj komponenti flore. Cijelim habitusom ili formom i bojom listova, cvjetova ili plodova razlikuju se od naših nativnih vrsta. Uglavnom se unose namjenski, radi dekoracije prostora, pravljenja terasa ili živih ograda, ili se gaje kao jestive, začinske ili medonosne biljke. Čest ukras zelenih površina su vrste australijskih žbunova iz roda Callistemon R. Br., koje su zbog izgleda cvasti prozvane četka za bocu. Dio živih ograda je pasiflora ili Hristov vijenac (Passiflora caerulea L.), puzavica porijeklom iz Južne Amerike, sa izuzetno krupnim i neobičnim cvjetovima, koji simbolizuju raspeće. Pet antera predstavlja 5 Hristovih rana, trograni vrat tučka 3 eksera, a vjenčić od filamenata krunu. Plodovi su sočne i jestive bobe. Ovom rodu pripada egzotična voćka marakuja. Među puzavicama su jako popularne i vrste tropsko-suptropskog roda slakova Ipomoea L., jednogodišnja Ipomoea purpurea (L.) Roth i višegodišnja Ipomoea indica (Burm.) Merr. Obje biljke imaju stabla gusto obrasla listovima, pa se koriste kao prirodne zavjese i/ili živa ograda. Poznati jestivi predstavnik ovog roda je slatki krompir Ipomoea batatas (L.) Lam. U južnijim djelovima Crne Gore čest izbor egzotične vrste za živu ogradu je Campsis radicans (L.) Seem. (syn. Tecoma radicans (L.) Moench), sjevernoamerička povijuša sa vazdušnim korjenčićima, kojima se oslanja o podlogu. Ima krupne, naspramne, neparno peraste listove i krupne narandžaste do crvene, cjevasto zvonaste cvjetove. Na osunčanim mjestima blizu mora, uobičajena je sukulenta sa poleglim, raskošno granatim stablom i krupnim i živo obojenim ružičastim ili žutim cvjetovima – Carpobrotus edulis (L.) N. E. Br. Kao saksijske biljke česte su dvije vrste iz tropske porodice Commelinaceae: tradeskancija Tradescantia pallida (Rose) D. R. Hunt i komelina Commelina communis L. Prva ima tamnoljubičasto tijelo, jako granato, sočno, dugačko i viseće stablo, naizmjenične, uske, sjedeće listove i nježne, tročlane, roze, pojedinačne cvjetove. Druga isto ima sočno, ali zeleno stablo, i uske do jajolike listove, i cvjetove koji traju samo jedan dan. Građeni su od dva krupna plava listića i jednog manjeg bijelog, tri sterilna žuta prašnika sa crnom mrljom i 3 fertilna, lučno povijena, sa žutim anterama i plodnicom sa jednim vratom. Još neobičnijeg izgleda je rajska ptica Strelitzia reginae Banks, koja kao samonikla raste u Južnoj Africi, a ptice su oprašivači. Cvjetovi se nalaze na vrhu stabljike, u pazuhu horizontalno postavljene lancetaste spate. Imaju tri spoljašnja narandžasta listića, koja se presijavaju i tri unutrašnja, koja su purpurnoplava do bijela. Dva duža unutrašnja donja listića formiraju strijelu, a treći, koji je minijaturan i gornji vrši nektarnu ulogu. U strijeli se nalaze prašnici i vrat tučka. U trenutku kada se ptica oprašivač spusti na cvijet, strijela se uzdužno otvara, polen se oslobađa i lijepi za njene noge i tako dalje prenosi na drugi cvijet. Egzotične vrste znaju „pobjeći” iz kultivacije, uspostaviti samoodržive populacije – naturalizovati se, a onda i postati invazivne. Hortikultura se smatra za jedan od načina unošenja i širenja alohtonih vrsta. Od navedenih primjera sljedeće biljke su kod nas zabilježene kao supspontane: Ipomoea purpurea (L.) Roth, Ipomoea indica (Burm.) Merr., Tradescantia pallida (Rose) D. R. Hunt, Commelina communis (L.) Roth, Carpobrotus edulis (L.) N. E. Br., a posljednje dvije se nalaze na preliminarnoj listi invazivnih vrsta u Crnoj Gori. Dio ove liste su i egzotične vrste: → Amorpha fruticosa L., Asclepias syriaca L., Reynoutria japonica Houtt., Solanum elaeagnifolium Cav.