Daphne mezereum L.
Daphne malyana Blečić
Daphne malyana Blečić, cvjetovi
Daphne laureola L.
Daphne L. (fam. Thymelaeaceae), rod grmolikih vrsta, uglavnom vječnozelene, izuzetno listopadne forme (hajdučka oputa, divlji jorgovan, cmilje Daphne mezereum L.). U našoj flori je zastupljen sa 7 vrsta. Listovi su im cijeli, grupisani u gornjem dijelu stabla, rjeđe ravnomjerno raspoređeni po stablu (likovac Daphne gnidium L.), lancetasti do jajasti. Kod hajdučka opute se javljaju postfloralno (poslije cvjetanja). Cvjetovi su cjevasti, četvoročlani, u okruglim vršnim ili osovinskim cvastima, bijeli (cmilje Daphne alpina L., Malijev likovac Daphne malyana Blečić, maslikoliki likovac Daphne oleoides Schreb.), krem bijeli (jeremičak, jaramičak, Daphne blagayana Freyer), žućkastozeleni (zelenika, veliki jeremičak Daphne laureola L.) ili rozi (smilje Daphne cneorum L., hajdučka oputa, likovac). Dok je jeremičak tipična stanovnica šuma, druge rastu na više otvorenim, uglavnom kamenitim staništima ili u pukotinama krečnjačkih stijena. I same su graditelji zajednica, kao: Linario-Daphneetum oleoides Lakušić 1970. i Genisto dalmaticae-Daphneetum malyanae Lakušić et Redžić 1988. Malijev likovac (Daphne malyana Blečić) endem je Dinarida, sa klasičnim nalazištem u kanjonu Pive. Zaštićen je nacionalnim zakonodavstvom, zajedno sa smiljem, jeremičkom i zelenikom. Svrstan u IUCN kategoriju ugroženih vrsta (EN), a na globalnoj Crvenoj listi ima status ranjive vrste (VU). Vrste ovog roda važe za otrovne biljke, koje ne treba koristiti u liječenju. Ipak, jedna od vrsta je pronašla primjenu u etnobotanici – hajdučka oputa Daphne mezereum L. Po predanju, hajduci su izrađivali opanke od njene like.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 202–203. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 287–286. Čedomil Šilić, Atlas drveća i grmlja, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 85–87. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 72. Kerry S. Walter & Harriet J. Gillett (Eds.), 1997 IUCN Red List of Threatened Plants, IUCN, Gland & Cambridge, 1998, str. 582. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 87–88. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 115. Danka Petrović, Danijela Stešević & Snežana Vuksanović, Materials for the Red Book of Montenegro, Natura Montenegrina, 7 (2), Podgorica, 2008, str. 617–618. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 262. Danka Caković & Danijela Stešević, Katalog vaskularne flore, Tom II, Podgorica, CANU, 2021, str. 537–540. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 81–82, 107, 145, 156.
Izv.: Službeni list Republike Crne Gore, br. 76/06, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Podgorica, str. 10.
D. Stešević