Ćemovsko polje, prostrana ravnica površine oko 165 km², smještena u središnjem dijelu Zetske ravnice, u međuriječju Morače, Ribnice i Cijevne. Nastanak polja se vezuje za doba pleistocena, a priroda geološkog supstrata za fluvioglacijalne nanose. Na pojedinim mjestima njihova debljina iznosi 90 m. Kao dominantan tip zemljišta formirala se crvenica, a uz obale rijeka i na plavnim djelovima polja aluvijalno-delivijalna tla. Agroekološki ambijent Ćemovskog polja, čija je klima okarakterisana kao submediteranska, pogoduje gajenju mediteranskih kultura, pa je veliki dio polja kultivisan. Procentualno najveće površine su pod zasadima vinove loze (Vitis vinifera L.) i breskvi (Prunus persica (L.) Batsch). Dio polja je industrijalizovan (Kombinat aluminijuma Podgorica – KAP), a iz dana u dan i sve više zahvaćen urbanizacijom. Konstantan antropogeni pritisak, uslovio je gotovo potpuno iščezavanje fragmenata prirodne šumske vegetacije i favorizovao otvorene tipove vegetacije, koji se javljaju u formi mozaika ruderalnih tipova i poluprirodne vegetacije kamenjarskih pašnjaka i livada. Polje, iako samo na izgled skeletno i jednolično, stanište je za oko 1.150 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka, među kojima 34 pripadaju endemičnoj flori Balkanskog poluostrva, a 30 njih ima nacionalni ili međunarodni, konzervacijski značaj. Nekim vrstama Ćemovsko polje je jedini ili jedan od rijetkih lokaliteta na kojima su kod nas zabilježene: Centaurea iberica Trev. ex Sprengel, Haplophyllum coronatum Griseb., Romulea linaresii Parl. subsp. graeca Béguinot, Staehelina uniflosculosa Sibth. & Sm., Sternbergia lutea (L.) Ker-Gawler ex Sprengel.