Crvena knjiga, naučnostručna publikacija o ugroženim vrstama biljaka, životinja ili gljiva. Simbolično je nazvana crvenom, jer predstavlja svojevrstan alarm protiv ugrožavanja, ili iščezavanja osjetljivih vrsta. Shodno kriterijumima Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) definisano je deset kategorija ugroženosti: EX – izumrla, EW – iščezla u prirodi, CE – krajnje ugrožena, EN – ugrožena, VU – ranjiva, LR – nizak rizik, NT – skoro ugrožena, LC – najmanja zabrinutost, DD – nedovoljno podataka, NE – neopredijeljena. Za razliku od crvene liste koja sadrži popis vrsta u okviru kategorija ugroženosti, u Crvenoj knjizi su dati opisi i ilustracije ciljnih vrsta, podaci o ekologiji, raspostranjenju, veličini populacija, stepenu ugroženosti i faktorima koji su doveli do ugroženosti. Upravo na osnovu tih informacija i u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode, određuju se mjere zaštite vrsta. Zbog velike raznolikosti i bogatstva vrsta u okviru carstava biljaka, životinja i gljiva, crvene knjige su uglavnom tematski vezane za jednu grupu u okviru carstva, a u pogledu prostora ili za čitav kontinent ili za jednu državu (primjeri: Crvena knjiga mahovina Evrope, Crvena knjiga leptira Evrope, Crvena knjiga flore Srbije). Crna Gora još uvijek nema Crvenu knjigu vaskularne flore, kao ni Crvenu knjigu neke druge grupe organizama. Zakonska zaštita flore i faune u Crnoj Gori datira još od 1968. godine, s tim što je posljednja dopuna u formi „Rješenja o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta” izvršena 2006. godine. Međutim, ova lista ne sadrži podakte o IUCN kategorizaciji, koji su ključni za pripremu Crvenih knjiga. Do sada su publikovana dva priloga Crvenoj knjizi vaskularne flore Crne Gore, u kojima je prikazano 39 taksona. Za svaki je navedena: IUCN kategorija ugroženosti u Crnoj Gori, međunarodni status zaštite, podaci o veličini i trendu populacije, staništu, distribuciji u Crnoj Gori, faktorima ugroženosti, mjerama zaštite. Objavljeno je i nekoliko radova koji sadrže materijal za Crvenu knjigu, u kojima su predstavljene rijetke i ugrožene biljke nekih područja u državi. Crvenu listu orhideja Crne Gore, sa 30 vrsta i 2 podvrste, predložio je njemački botaničar → Gerald Parolly.