Cotinus coggygria Scop.
Cotinus coggygria Scop. (fam. Anacardiaceae), ruj, rujevina, listopadni i jako granati grm, sa naizmjenično raspoređenim jajastim i široko zaobljenim listovima. Glatki su i izuzetno aromatični. Na jesen dobijaju intenzivnu crvenu boju, što biljku čini lako prepoznatljivom. Cvjetovi su sitni, žuti, petočlani, u rastresitim metlicama i nijesu svi fertilni. Pred kraj cvjetanja, drške sterilnih cvjetova se izdužuju i postaju upadljive zbog stršeće dlakavosti. Upravo one daju kitnjast izgled metlicama. Plod je sićušna crvenkasta koštunica. Cvjeta u maju i junu. Pripada južnoevropsko-južnosibirskom elementu flore i ulazi u sastav termofilnih šuma i šikara od nizijskih do gorskih predjela. Medonosna je vrsta. Zbog prisustva tanina, pronašla je upotrebu u štavljenju kože, a u narodnoj medicini njena kora je korištena kao zamjena za koru kininovca. Drvo se koristi za bojenje kože i vune u narandžastu, ljubičastu ili smeđu boju.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 121. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 582. Čedomil Šilić, Atlas drveća i grmlja, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 129. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 374. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 111. Radiša Jančić & Danilo Stojanović, Ekonomska botanika, Beograd, Zavod za udžbenike Beograd, 2008, str. 102. Slavoljub Tasić, Katarina Šavikin & Nebojša Menković, Vodič kroz svet lekovitog bilja, Beograd, Alexandria, 2009, str. 36. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 333–334.
D. Stešević