Arum orientale M. Bieb.
Arum italicum Mill.
Arum italicum Mill., plodonošenje
Arum L. (fam. Araceae), kozlac, zminje grožđe, rod zeljastih trajnica sa okruglastim do izduženim rizomom, strijeličasto-kopljastim listovima na dugim peteljkama. Stablo je jednostavno, kratko, na vrhu nosi klipoliku cvast, obavijenu spatom – velikim zaštitnim listom, koji liči na fišek. Obični kozlac (Arum maculatum L.) i crni kozlac (Arum orientale M. Bieb., syn. Arum petteri Schott) razvijaju listove na proljeće, a bijeli kozlac (Arum italicum Mill.) na jesen ili tokom zime. Cvjetovi su sitni, neugledni, jednopolni ili sterilni, postavljeni u spratovima u donjem dijelu klipa, koji je u potpunosti zatvoren spatom. Iz njenog ždrijela viri gornji i zadebljali dio klipa. Plod je bobica. Boja spate i klipa su karakteristične za vrstu. Rod je nativan u Sredozemlju, toplijim i umjerenijim djelovima Evrope, zapadnoj i centralnoj Aziji. Njegove vrste uglavnom preferiraju zasjenčena staništa, pa su česte u šumama i šikarama. U crnogorskoj flori rastu sva tri pomenuta kozlaca: obični, crni i bijeli, s tim što obični kozlac životni optimum pronalazi u mezofilnim šumama i šikarama, a crni i bijeli više u termofilnim i donekle otvorenim šumama i šikarama i na kamenitim staništima. U prošlosti, u ratnim ili gladnim godinama, termički obrađeni, podzemni djelovi biljke su se koristili u ljudskoj ishrani. U svježem stanju biljka je otrovna.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 498. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 393–394. Čedomil Šilić, Šumske zeljaste biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1988, str. 203–204. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 69–71. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 174. Slavoljub Tasić, Katarina Šavikin & Nebojša Menković, Vodič kroz svet lekovitog bilja, Beograd, Alexandria, 2009, str. 44. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Cetinje, Podgorica, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, 2021, str. 201–202.
D. Stešević