Amanita Pers., rod gljiva koji obuhvata veliki broj vrsta. U Crnoj Gori je do sada registrovano 25 vrsta i 4 varijeteta ovog roda. Plodonosno tijelo im je lako prepoznatljivo. Sastoji se od šešira i centralno postavljene drške. Šešir je veličine 20–200 mm i može biti bijele, žute, narandžaste, crvene, zelene, smeđe i tamne boje. Listići su slobodni, bijeli, žuti. Drška je cilindrična, bijela. Univerzalni veo je bijel, bjeličast, žućkast ili sivkast. Pucanjem univerzalnog veluma neke vrste formiraju volvu u bazi drške, kao i piramidalne bradavice na šeširu. Djelimični veo može biti odsutan ili membranski. Pucanjem formira prsten na dršci. Otisak spora je bijele boje. Spore su okruglaste do elipsoidne, a bazidija je najčešće četvorosporna. Vrste roda Amanita Pers., grade mikorizu sa listopadnim i četinarskim drvećem, i javljaju se tokom ljeta i jeseni. Posebno zanimljive vrste, koje su prisutne u Crnoj Gori, jesu: → Amanita caesarea (Scop.) Pers. (jestiva, jedna od gastronomski najcijenjenijih gljiva) i → Amanita phalloides (Fr.) Link. (smrtno otrovna vrsta). Obje ove vrste su prisutne u Crnoj Gori.