Achnatherum calamagrostis (L.) Beauv., habitus
Achnatherum calamagrostis (L.) Beauv.
Achnatherum calamagrostis (L.) Beauv. (fam. Poaceae), viš, koźača, jedna od najnaočitijih trava u našoj flori. Ima bujnu, višegodišnju busenastu formu, živozelene stabljike i listove, i raskošne, bijelosrebrnaste cvjetonosne metlice. Preferira osunčana, topla i skeletna tla: kamenjare, šikare, goleti uz puteve, točila. Zahvaljujući habitusu, gustom i dubokom žiličastom korijenu, opstaje i na gornjim, pokretnim djelovima točila i umiruje ih. Ima važnu ulogu u stvaranju humusa, jer se nadzemni djelovi, koji izumiru svake godine, ne odvajaju od biljke, već se nagomilavaju i postupno pretvaraju u humus. O njenoj primjeni u tradicionalnom stočarstvu svjedoče zapisi da se u krševitim i za ispašu nepristupačnim predjelima, ručno žnjela i „vadila” iz škripova i škrapa, a koristila se i za ishranu stoke u zimskom periodu. Sinonim ove vrste (Stipa calamagrostis (L.) Wahlenb.) sadržan je u imenu zajednice Stipetum calamagrostis Br.-Bl. 1918, koja obrasta kamenite strmine i točila, sveze Stipion calamagrostis Br.-Bl. et al. 1952. i reda Stipetalia calamagrostis Oberd. et Seibert in Oberd. 1977. iz klase Thlaspietea rotundifolii Br.-Bl. 1948.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 486. Vilotije Blečić, Šumska vegetacija stena i točila doline reke Pive, Glasnik Prirodnjačkog muzeja, serija B (11), Beograd, 1958, str. 86–88. Vilotije Blečič & Radomir Lakušić, Prodromus biljnih zajednica Crne Gore, Glasn. Republ. Zav. Zašt. Prir. – Prirod. Muz., 9, Titograd, 1976, str. 79. Ladislav Mucina et al., Vegetation of Europe: hierarchical floristic classification system of vascular plant, bryophyte, lichen, and algal communities, Appl. Veg. Sci., 19 (Suppl. 1), 2016, str. 56. Vukić Pulević, Građa za fitonimiju Crne Gore, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović”, Cetinje, Podgorica, 2021, str. 201.
D. Stešević