Achillea clavennae L.
Achillea fraasii Sch. Bip.
Achillea millefolium aggr.
Achillea abrotanoides (Vis.) Vis.
Achillea L. (fam. Compositae), rod hajdučica iz porodice glavočika, koji obuhvata višegodišnje zeljaste vrste sa naizmjeničnim i uglavnom usječenim ili dijeljenim listovima i brojnim, kombinovanim, sitnim, cvjetonosnim glavicama bijele, ružičaste ili žućkaste boje. Izuzeci u našoj flori su: Achillea lingulata Waldst. & Kit., koja ima cijele listove i Achillea ageratifolia (Sm.) Benth. & Hook. f. subsp. serbica (Nyman) Heimerl sa jednom krupnom glavicom. Hajdučice obično rastu na osunčanim travnjacima i kamenjarima, i cvjetaju u ljetnjem aspektu flore. Od devedesetak vrsta ovog roda, koje su arealom vezane za Evropu i Mediteran, u Crnoj Gori je zabilježeno njih 11. Najznamenitija i ujedno najrasprostranjenija je hajdučka trava (Achillea millefolium aggr.). Etimologija narodnog naziva se dovodi u vezu sa hajducima, koji su ovom biljkom vidali rane, a latinskog naziva roda sa mitološkim junakom Ahilom. Ljekovita je, začinska i medonosna biljka, ali i izuzetno dobra krma. Achillea L. se ubraja među rodove sa najvećim brojem endemičnih vrsta/podvrsta u flori Balkana. U Crnoj Gori su evidentirane dvije: Achillea abrotanoides (Vis.) Vis. i Achillea ageratifolia (Sm.) Benth. & Hook. f. subsp. serbica (Nyman) Heimerl.
Lit.: Josef Rohlena, Conspectus Florae Montenegrinae, Praha, Preslia, 20–21, 1942, str. 365–367. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Beograd, Rad, 1984, str. 657–659. Ljubomir Mišić & Radomir Lakušić, Livadske biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1989, str. 113. Čedomil Šilić, Endemične biljke, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 144. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb, August Cesarec, 1990, str. 302–303. Veroljub Umeljić, U svetu cveća i pčela: Atlas medonosnog bilja, Kragujevac, Veroljub Umeljić, 2003, str. 560. Vukić Pulević, Građa za vaskularnu floru Crne Gore, Dopuna „Conspectus Florae Montenegrinae” J. [Josefa] Rohlene, Posebna izdanja, Knj. 2, Podgorica, Republički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, 2005, str. 127. Čedomil Šilić, Botanička bašta planinske flore Crne Gore, Kolašin (Dulovine), Valjevo, Agencija Valjevac, 2006, str. 188. Snežana Vuksanović, Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta balkanske endemične flore u Crnoj Gori, Doktorska disertacija, Beograd, Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, 2016, str. 67. Izv.: Euro+Med, Euro+Med PlantBase – the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity, http://ww2.bgbm.org… [Avgust 2019], 2006.
D. Stešević