Acer L. (fam. Aceraceae), javor, rod listopadnog drveća, koje naseljava pretežno oblasti sa umjerenom i vlažnom klimom. Generalno, raste u brdskim, gorskim i najčešće planinskim šumskim terenima, a vrlo rijetko su zastupljeni u ravničarskim šumama. U visinskom dijapazonu naseljavaju prostore od 100 do 4.000 metara nadmorske visine. Obično rastu pojedinačno u vidu primjese drugim drvenastim, šumskim vrstama, rjeđe u manjim grupama, a nikada ne formiraju velike površine. U zavisnosti od shvatanja pojma vrste, razni sistematičari i monografi roda Acer L. pripisuju mu od 110 do 162 vrste. Danas je prihvaćeno mišljenje da taj rod ima 129 vrsta. Od ukupno 10 vrsta roda Acer L. koje su zastupljene u Evropi, u Crnoj Gori je prisutno 8 vrsta, i to su: Acer monspessulanum L. subsp. monspessulanum (makljen), Acer tataricum L. subsp. tataricum (žestika), Acer campestre L. subsp. leiocarpon (Wallroth) Pax (kljen), Acer campestre L. subsp. marsicum (Guss.) Hayek (kljenić), Acer pseudoplatanus L. (gorski javor), Acer platanoides L. subsp. platanoides (javor mliječ), Acer opalus Miller subsp. obtusatum (Willdenow) Gams (javor gluhač), Acer hyrcanum Fischer & C. A. Meyer subsp. intermedium (Pančić) Bornmuller (prelazni makljen) i Acer heldreichii Orph. ex Boiss. subsp. heldreichii (planinski javor). Navedene vrste: Acer campestre L. subsp. marsicum (Guss.) Hayek, Acer platanoides L. subsp. platanoides i Acer hyrcanum Fischer & C. A. Meyer subsp. intermedium (Pančić) Bornmuller rijetko su zastupljene u flori Crne Gore, najčešće kao pojedinačna stabla ili manje grupe stabala. Vrsta Acer heldreichii Orph. ex Boiss. subsp. heldreichii takođe je rijetko prisutna, naseljava najčešće u nešto većim skupinama visoke planine od 1.300 do 1.800 m nadmorske visine. Ostale navedene vrste su široko i brojnije rasprostranjene u flori Crne Gore. Posebnu vrijednost dendroflore Crne Gore čine 2 nova varijeteta i 3 hibridna taksona. U kanjonu rijeke Komarnice, ispod sela Dubljevići kod Plužina, utvrđena su dva nova varijeteta, novi za nauku: Acer monspessulanum L. subsp. monspessulanum var. piliger R. Tripić i Acer hyrcanum Fischer & C. A. Meyer subsp. intermedium (Pančić) Bornmuller var. pilosum R. Tripić. Takođe, na prostoru Crne Gore, utvrđena su i tri hibridna taksona, novi za nauku: Acer × monspessulo-intermedium Tripić R. (hibrid između Acer intermedium × Acer monspessulanum, lokalitet Kanjon rijeke Komarnice ispod sela Rudinice kod Plužina), Acer × obtusi-intermedium Tripić R. (hibrid između Acer intermedium × Acer obtusatum, lokalitet Golubinje kod Nikšića) i Acer × platano-obtusatum Tripić R. (hibrid između Acer obtusatum × Acer platanoides, lokalitet Zakamen kod Plužina). Navedeni taksoni, naročito hibridni, veoma su rijetki (nađeno samo po jedno stablo) i neophodna je njihova odgovarajuća zaštita. Acer hyrcanum Fisch. & C. A. Mey. subsp. intermedium (Pančić) Bornmuller je endemična, tercijerno-reliktna i rijetka šumska vrsta rasprostranjena samo na Balkanskom poluostrvu. U flori i vegetaciji Crne Gore ova vrsta je rijetko zastupljena i na većini malobrojnih njenih lokaliteta je ugrožena antropogenim aktivnostima. Zbog svega navedenog ova vrsta je zakonom zaštićena. Kod sela Broćanac, 12 km udaljeno od Nikšića, nalazi se jedno neobično stablo ove šumske vrste. To je gorostasno stablo, čija je visina oko 15 metara, a prečnik u prsnoj visini iznosi oko 127 cm, što je 3 puta veća debljina i skoro dvostruko veća visina od dosada zabilježenih podataka u svjetskoj literaturi. Zbog navedenih karakteristika ovo stablo je predloženo za zaštitu kao spomenik prirode. Mnoge vrste javorova, a naročito japanski javorovi, veoma su cijenjeni kao dekorativne vrste i često su zastupljeni u hortikulturi. Brojne vrste su medonosne i cijenjene u pčelarstvu. Neke vrste, kao Acer pseudoplatanus L. (gorski javor), vrlo su popularne u proizvodnji muzičkih instrumenata. Za ovu vrstu je veoma značajna i karakteristična pojava dževeravosti debla (anomalija u građi drvenih vlakana koja daje izuzetno lijepu teksturu drvetu i naročito je poznata u drvnoj industriji). Pojava dževeravosti je specifična samo za neke šumske vrste, to jest za takozvane plemenite lišćare (gorski javor, planinski javor, gorski jasen, gorski brijest, divlji orah), a najčešće se susreće upravo kod gorskog javora. Intenzivna i masovna potraga za dževeravim stablima i njihova eksploatacija dovele su do stradanja čitavih sastojina ove šumske vrste (primjer lokalitet Ravnjak kod Mojkovca). Pošto je svojstvo dževeravosti visoko nasljedno, sa dževeravih stabala je moguće sakupiti vegetativni klonski materijal (plemke) i od njih podići klonske zasade u kojima će svojstvo dževeravosti biti redovna pojava. Na taj način bi se značajno pomoglo očuvanju genetskog materijala za ovo rijetko i veoma cijenjeno svojstvo drveta.