Karatoč, podvodni arheološki lokalitet, hrid ispred Herceg Novog. Pominje se sredinom osamdesetih godina XX v., ali bez podataka o tipološkim karakteristikama, a potom, samo uslovno, kao mjesto brodoloma sa koga potiču amfore Lamboglia 2 sa naglašenim donjim dijelom trbuha, datirane u I v. p. n. e. Sa ovim nalazištem se možda može povezati i laka prenosna keramička posuda – mangal, koja je služila za zagrijevanje i kuvanje hrane na brodu; hronološki je istovremena sa navedenim amforama, a za nju postoji samo podatak da je otkrivena u akvatorijumu → Herceg Novog. Kao izolovani nalaz u široj zoni hridi otkrivena je i potpuno očuvana amfora tipa Riley LR 1, koja se datira u V–VI vijek. Dno se iza linije hridi u vidu lučnog grebena spušta prema jugu do 23 m dubine i prekriveno je muljem u kome se nailazi na atipične fragmente majolike.

Literatura: D. Vrsalović, Arheološka istraživanja u podmorju istočnog Jadrana, Prilog poznavanju trgovačkih plovnih puteva i privrednih prilika na Jadranu u antici, Zagreb, 1979; А. Капуран, В. Варга, „Археолошка истраживања акваторија Херцег Новог”, Архаика, 1, 2007, 173–186; G. Karović, „Podvodna arheološka nalazišta crnogorskog podmorja”, Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, LV–LVI, 2008, 425–459.

Izvor: J. Martinović, Dosadašnji rezultati hidroarheologije na Crnogorskom primorju, Pitanja istraživanja i zaštite hidroarheoloških spomenika, Split, 1975, (rukopis).

G. Karović