Krimovice, arheološki lokalitet u istoimenom grbaljskom selu, na rtu Platamuni (Ploče) u Boki Kotorskoj. Ostaci podnog mozaika okvirno su datovani u IV–VI v., uklopljeni u pod Crkve Sv. Andrije iz XVI–XVII vijeka. Nakon arheoloških, a potom i arhitektonskih istraživanja crkve, sprovedenih tokom prve dekade XXI v., nije ustanovljena povezanost podnog mozaika sa zidovima crkve, niti je otkriven objekat kojem je mozaik pripadao. Očuvanost ostataka podnog mozaika s teserama bijele i crvenkaste boje, utisnutim u krečni malter, pomiješan sa mrvljenom keramikom, koji je za vrijeme postojanja crkve obnavljan kamenim pločama, dozvoljava pretpostavku postojanja objekta i njegovo okvirno hronološko određenje u IV–VI vijeka. Komadi podnog mozaika, izvađeni prilikom sanacije apside, korišćeni su u sekundarnoj upotrebi. Uvale Trsteno i → Jaz, potencijalna prirodna sidrišta uz rt Platamuni, zajedno sa podvodnim arheološkim nalazima na ovom potezu (→ Krekavica 1, → Krekavica 2) iz I–V v., ukazuju na namjenu objekta na rtu kao skloništa i putne stanice na plovidbenom putu duž istočne obale Jadrana (→ Antičke luke i sidrišta). Na tu pretpostavku upućuje i kopnena povezanost stanice sa hronološki podudarnim nastankom ranohrišćanskih sakralnih građevina u zaleđu uvale Jaz, u selu Lastva Grbaljska (→ Podlastva, → Trikonhos u Lastvi Grbaljskoj).

Literatura: М. Црногорчевић, „Цркве у Грбљу”, Грбаљ, 1998; М. Милинковић, „Прилог археолошкој карти Грбља: Неки резултати сондажног рекогносцирања 2000. године”, Зборник Грбаљ кроз вјекове, Грбаљ, 2005, 38; З. Чубровић, „Архитектонска истраживања цркве Св. Андрије, Кримовице, Доњи Грбаљ”, Бoka, 34, 2014, 8–28; G. Karović, „Nautičko nasleđe antičke Budve: Od arheološkog nalazišta do njegove prezentacije”, Antička Budva, Zbornik radova Budva, 28–30. novembra 2018. godine, Budva, 2021, 482–499.

M. Vrzić