Detalj kompozicije lova na jelene, Vezirova brada, Gusinje

Vezirova brada, arheološki lokalitet, crteži na stijeni, na istoimenom brdu koje pripada masivu Prokletija, oko 1 km južno od Gusinja. Na strmoj litici, uz teško pristupačnu potkapinu na nadmorskoj visini od oko 1.300 mnv. nalaze se urezani crteži, koji predstavljaju veći broj krstova i jednu ljudsku figuru. Razaznaju se tri glavne grupe crteža. Prva, najveća, nalazi se u sredini i sastoji se od muške figure sa lukom i strijelom i osam krstova. Druga, udaljena oko 1 m od prve, sastoji se od deset krstova, dok se treća, udaljena oko 0,3 m od prve, sastoji od četiri krsta. Ljudska figura, visoka oko 17 cm, predstavljena je šematizovano, sa lukom i strijelom u lijevoj ruci i uspravljenim kopljem (?) u desnoj, što očito govori da se radi o sceni lova. Krstovi su različitih dimenzija, od 5 do 15 cm, bez naročitog reda. Zanimljivo je da se nekoliko sličnih ljudskih figura nalazi urezano na horizontalnoj stijeni u blizini Grebaje, nekoliko kilometara jugozapadno od Gusinja, koje su, po svemu sudeći, istovremene sa onima na Vezirovoj bradi. O crtežima na Vezirovoj bradi postoje dva različita datovanja. Prema jednom, crteži su datovani u razvijeni srednji vijek, dok su prema drugom nastali mnogo ranije, u periodu → gvozdenog doba, između VIII i VI v. p. n. e.

Literatura: R. Vasić, „Crteži na steni kod Gusinja”, Starinar, XXIII, 1972, 1974, 131–135; P. Mijović, Pregled umjetnosti Crne Gore, Beograd, 1976, 372–373; P. Mijović, „Slikarstvo okapine u Lipcima”, Pradavne i davne kulture Crne Gore, Titograd, 1987, 8.

Č. Marković