Muzej vina u Bordou, Francuska
Crnogorske sorte kratošija i vranac u ampelografskoj kolekciji Muzeja vinske kulture, u sastavu vinarije „Vivanko”, La Rioha, Španija
Eksponati u „Starom podrumu” kompanije „13. jul – Plantaže” AD Podgorica
Muzej vinarstva, specijalizovana muzejska ustanova, u kojoj je prikazan istorijsko-dokumentarni, kulturni i umjetnički značaj gajenja vinove loze i spravljanja i konzumacije vina. Prema novoj definiciji muzeja (ICOM, 2022), muzej je neprofitna, trajna institucija u službi društva, koja istražuje, sabira, čuva, interpretira i izlaže materijalnu i nematerijalnu baštinu. Otvorena je za javnost, pristupačna i inkluzivna, podstičući različitost i održivost. Treba da djeluje i komunicira s javnošću etično i profesionalno, pružajući, u saradnji sa zajednicama, različite mogućnosti za edukaciju, uživanje, promišljanje i razmjenu znanja, između ostalog, i o vinarstvu i vinogradarstvu. U vezi sa tim, muzeji posvećeni vinu i vinogradarstvu pružaju uvid u kompletan proces nastanka vina – od sadnje i njege vinograda, preko berbe i proizvodnje grožđa, do čuvanja, serviranja, degustacije i prezentacije vina, ali i uloge i značaja ovog pića u društvu. U takvim specijalizovanim ustanovama posjetiocima se omogućava direktan uvid u tehnike spravljanja, upotrebu i značaj vina kroz različite epohe i kulture (→ Vinova loza i vino kao kulturna baština). U njihovu ponudu često su uključene i vinske ture, kao i mogućnost interakcije, poput degustacije vina radi upotpunjavanja ugođaja. Time se doprinosi očuvanju prirodnih i kulturnih materijalnih i nematerijalnih dobara kao dijela sveukupnog nasljeđa, te razvoju → vinske kulture kao segmenta opšte kulture pojedinca i čovječanstva. U svijetu postoji više ovakvih muzeja, odnosno kulturnih centara/salona s atributima muzeja, a neki od najpoznatijih su u Bordou, Parizu i Dionu (Francuska), Barseloni (Španija), Firenci i Torđanu (Italija), Santoriniju (Grčka), Tbilisiju (Gruzija), Mariboru (Slovenija), Bratislavi (Slovačka), Kaliforniji (SAD), Mendozi (Argentina). S obzirom na to da vinova loza i vino zauzimaju značajno mjesto u lokalnom, regionalnom, nacionalnom, pa i svjetskom kulturnom nasljeđu i tradiciji, u brojnim opštim i drugim muzejima čuvaju se određeni eksponati, koji svjedoče o različitim kulturalnim i socijalnim aspektima vina. To mogu biti artefakti poput amfora za čuvanje ili transport vina, likovnih djela s predstavama lista ili ploda grožđa, berbe i gozbe, raznog posuđa i oruđa, pisanih izvora, koji svjedoče o ulozi vina kroz vrijeme. Kako u Crnoj Gori nema posebnog muzeja vinarstva, postavke posvećene vinu mogu se naći u „Starom podrumu”, kompanije → „13. jul – Plantaže” AD Podgorica, i privatnim vinarijama, koji ih čuvaju i prezentuju posjetiocima. S druge strane, u crnogorskim muzejima i galerijama nalaze se brojni predmeti koji se vezuju za vinovu lozu i vino, a načelno se mogu svrstati u dvije kategorije: umjetnička djela i upotrebni predmeti. Prva kategorija uključuje slike, skulpture, grafike, fotografije i drugu umjetničku građu s motivima vinove loze i vina, dok druga obuhvata oruđa za rad u vinogradima, posude za proizvodnju, transport, čuvanje, serviranje i konzumaciju grožđa i vina. Ovi arheološki, etnografski, istorijski i umjetnički predmeti nalaze se u Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju, Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore u Podgorici, lokalnim muzejskim ustanovama u Podgorici, Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Budvi, Baru, Ulcinju i drugim gradovima, svjedočeći o bogatoj i viševjekovnoj vinskoj tradiciji na teritoriji Crne Gore.
LITERATURA I IZVORI: R. Black, R. Ulin, Wine and Culture: Vineyard to Glass, London, 2013; Zakon o muzejskoj djelatnosti, „Službeni list Crne Gore”, 49/2010; http://www.icom-croatia.hr… (pristup 15. XI 2024); Dokumentacija crnogorskih muzeja.
D. Medin