Leksikon školstva Crne Gore

PREDGOVOR

Sadržajem Leksikona školstva Crne Gore obuhvaćene su institucije i ličnosti iz domena školstva na prostoru Crne Gore od prvih pisanih tragova do savremenih prilika.

Na osnovu metodološki utvrđenih kriterijuma (koje je Redakcija usvojila kao referentni okvir za pisanje članaka) i opštih leksikografskih principa, sve odrednice Leksikona (699) razvrstane su u dvije kategorije – predmetne i biografske odrednice. Kategorijom predmetnih obuhvaćene su i opšte/zbirne odrednice. Prema didaktičkom principu – „od opšteg ka posebnom”, Redakcija je utvrdila obim i sadržaj leksikografskih članaka za konkretne kategorije odrednica na sljedeći način.

  1. Članci opštih/zbirih odrednica (kao odrednica koje su pojmovno i značenjski nadređene konkretnim predmetnim) predstavljaju referentni okvir za pojedinačne članke ostalih predmetnih odrednica. Njihov obim određen je koordinatama najopsežnijih kategorija (K4 i K5). Na primjer, leksikografski članci ove vrste predočavaju segmente školskog sistema (prema nivoima) i normativne okvire koji regulišu rad obrazovnih ustanova različitih nivoa (osnovnoškolsko obrazovanje, srednjoškolsko zakonodavstvo i dr.).
  2. Predmetnim odrednicama u okviru referentnog okvira crnogorskog školstva obuhvaćene su sve obrazovne institucije koje funkcionišu u sadašnjem kontekstu: predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove; resursni centri; škole koje su nekad postojale i nemaju kontinuitet u današnjim školama; krovne obrazovne institucije; ovom kategorijom odrednica obuhvaćene su i nagrade, kao i listovi (periodika) od značaja za prosvjetu Crne Gore.
  3. Biografske odrednice odnose se na značajne ličnosti koje su izdvojene na osnovu istorijskog pozicioniranja u razvoju školstva: do 1945. godine (prva vremenska odrednica) i nakon Drugog svjetskog rata i perioda širenja školske mreže u Crnoj Gori (druga vremenska odrednica).
Za izdvajanje biografskih odrednica uspostavljen je sljedeći obrazac: ličnosti koje su posebno doprinijele utemeljenju i razvoju školskih institucija u Crnoj Gori, uključujući svjetovne i vjerske poglavare; ministri prosvjete i sekretari sekretarijata za prosvjetu; prvi učitelji i prve učiteljice; glavni školski nadzornici do Prvog svjetskog rata; autori studija o crnogorskom školstvu; autori udžbenika izdatih do Prvog svjetskog rata; ličnosti iz drugih sredina koje su doprinijele razvoju školstva na našem prostoru; ličnosti iz prosvjete po kojima su nazvane vaspitno-obrazovne ustanove; dobitnici Nagrade „Oktoih”, kao najvišeg državnog priznanja u oblasti prosvjete; direktori Zavoda za školstvo Crne Gore.

U istraživačkom pregledu predmetnih odrednica, u okviru deduktivno-induktivnog sondiranja značajnih podataka iz života obrazovnih institucija, posebno su uputnim odrednica izdvojene one institucije koje su postojale u prošlosti, a koje nemaju svoj formalno-institucionalni nastavak u današnjem kontekstu. Škole koje su osnovane kao samostalne prije Drugog svjetskog rata, a koje su kasnije postale područna odjeljenja izdvojene su uputnim odrednicama, posebnim pozicioniranjem u Leksikonu. Takođe, i škole koje su kao samostalne ustanove imale određena imena, a koje su potom preimenovane izdvojene su uputnim odrednicama i detaljniji podaci o njima dati su unutar članaka o aktuelnim školama („matične” odrednice).

Obim članka bio je uslovljen kategorijom odrednice koja joj je dodijeljena Abecedarom, ali i podacima u izvorima koji su Redakciji bili dostupni. Otuda i očekivana različitost u obimu leksikografskih članaka.

Obim članka odrednice, unutar pojedinačne kategorije (u skladu sa definisanim leksikografskim propisima), određen je na sljedeći način: vaspitno-obrazovne ustanove osnovane prije Prvog svjetskog rata: K5; vaspitno-obrazovne ustanove osnovane između Prvog i Drugog svjetskog rata: K4; vaspitno-obrazovne ustanove osnovane nakon Drugog svjetskog rata: K1–K3.

Autori su nastojali da, saglasno leksikografskim principima, poštuju smjernice usaglašene u redakcijskom timu – u okvirima koji su kategorijalnim obimom određeni. Kako su se u istraživačkom radu otvarala nova polja sa podacima o školama i brojnim područnim odjeljenjima, bilo je nužno proširivati primarno određene koordinate kategorija i obima članaka, o čemu se na predlog autora odlučivalo u redakcijskom timu. U tom smislu vodilo se računa o opravdanosti navođenja dodatnih podataka i o njihovom doprinosu kvalitetu informativnosti leksikografskog članka.

U cilju preglednosti i racionalnosti teksta Leksikona Redakcija je na sjednicama i radnim sastancima usaglasila princip da se iz zvaničnih naziva vaspitno-obrazovnih ustanova izostavi sintagma „Javna ustanova”. Na isti način, kako se tekst Leksikona ne bi opteretio indirektnim uputnicama, umjesto zvaničnih imenovanja: Republička nagrada „Oktoih” i Državna nagrada „Oktoih” prihvaćena je i dosljedno primijenjena forma odrednice: Nagrada „Oktoih”.

Poseban kvalitet jedinstvenom leksikografskom predstavljanju crnogorskog školskog sistema u vremenskom kontinuitetu, daju namjenski odabrane fotografije i ilustracije – kao funkcionalni dodaci leksikografskim člancima određenih predmetnih i biografskih odrednica. Članovi i članice Redakcije svjesni su mogućih nepreciznosti i propusta, ali vjeruju da će ovaj leksikografski priručnik biti od koristi naučnoj i stručnoj javnosti i svima onima koji su zainteresovani za tematiku školstva u Crnoj Gori.

Leksikon školstva Crne Gore pojaviće se i u digitalnom formatu, u kome će eventualne greške iz štampanog izdanja biti korigovane.



Redakcija