U Leksikonu školstva Crne Gore na jedinstven, dijahronijski koherentan i pregledan način integrisane su predmetne i biografske odrednice, koje reflektuju razvojni put školskog sistema na teritoriji Crne Gore – od njegovih početaka do današnjih dana. U radu smo se oslanjali na opsežnu i relevantnu literaturu, na izvore, dokumenta i ljetopise iz obrazovnih ustanova, na sačuvane arhivske artefakte, zvanične statističke podatke o broju polaznika u svim aktuelnim predškolskim i školskim ustanovama, foto-dokumentaciju, dokumentaciju iz obrazovnih ustanova, kao i na privatne arhive urednikâ fotografije. Ova vrijedna dokumentacija dostavljena nam je od strane Ministarstva prosvjete nauke i inovacija, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Državnog arhiva Crne Gore, Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević”, Zavoda za školstvo, Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, Službe za odnose s javnošću Vlade Crne Gore, Ministarstva kulture i medija, Narodnog muzeja Crne Gore, svih predškolskih, osnovnoškolskih, srednjoškolskih vaspitno-obrazovnih ustanova i resursnih centara u Crnoj Gori, redakcije časopisa Prosvjetni rad i drugih institucija i subjekata. Na osnovu tematski kompleksne i razuđene istorije crnogorskog školstva u redakcijskom timu strukturirali smo metodološki plan za kreiranje Leksikona školstva Crne Gore.
U početnoj fazi, u skladu sa leksikografskom procedurom uobičajenom u projektima ove vrste, strukturiran je Abecedar, kojim je obuhvaćeno 699 odrednica – 348 predmetnih i 351 biografska. Budući da je riječ o slojevitom i širokom polju podataka iz oblasti školstva, redakcijski tim studioznim razmatranjem odabrao je i usaglasio jedinstven metodološki okvir za kriterijume izdvajanja reprezentativnih odrednica. U najširem smislu, korpus odrednica Leksikona školstva Crne Gore klasifikovan je na predmetne (koje obuhvataju i opšte/zbirne odrednice) i biografske odrednice. Tekstovima predmetnih odrednica primarno su predstavljene sve aktuelne crnogorske predškolske i školske ustanove, kao i škole koje su kao ustanove izgubile svojevremenu samostalnost i dobile status područnih odjeljenja aktuelnih škola. Tekstovi opštih/zbirnih predmetnih odrednica predstavljaju konceptualne okvire za konkretne sadržaje ostalih predmetnih odrednica. Za biografske odrednice kriterijumi su usaglašeni na osnovu vremenske „lente” i slijeda istorijskih događaja – u izdvajanju reprezentativnih biografija iz opsežnog fonda podataka vodilo se računa o dosljednosti i koherentnosti opredjeljujućih uslova.
Kao članovi autorskog tima Leksikona (57 autora) nastojali smo da u predstavljanju odrednica, unutar referentnog metodološkog okvira, na što efikasniji način usaglasimo pojedinačne pristupe, kako bismo čitaocima ponudili relevantne i pouzdane podatke o domaćem školstvu – na sistematičan, pregledan i stilski ujednačen način. Pored podrazumijevanih leksikografskih principa, koje smo dosljedno poštovali, Redakcija Leksikona usaglasila je i dodatna pravila za autore – u cilju metodološke racionalnosti, semantičke preciznosti i stilske ujednačenosti na nivou strukturnog formatiranja leksikografskih članaka.
Vjerujemo da Leksikon školstva Crne Gore, iz savremene i dijahronijske perspektive, nudi relevantne, zanimljive i pregledne podatke o školstvu u Crnoj Gori – svima koji se bave školstvom, ali i široj čitalačkoj javnosti.
Prof. dr Tatjana Novović,
glavna i odgovorna urednica