Paltašić, Andrija (Kotor, oko 1440 – Venecija, početak XVI vijeka), prvi štampar među Južnim Slovenima. Porijeklom je bio iz kotorske pučanske porodice, od oca Jakova (Jakše) i majke Radule. Njegov otac bavio se trgovinom, a sedamdesetih godina XV vijeka preselili su se u Veneciju. Svoju izdavačku djelatnost započeo je 22 godine nakon pojave Gutenbergove štamparije (Majnc, 1455) i osam godina nakon pojave prve štamparije u gradu Sv. Marka (1469). Na početku štamparske djelatnosti (sredinom sedamdesetih godina XV vijeka) bio je u materijalnoj krizi, pa je našao partnera u Franćesku Teotiniju (mletački notar u Kotoru), koji je trebalo da finansira rad njegove štamparije. Godine 1470. odštampao je 1.000 inkunabula Historiae, grčkog istoričara Diodora Sikula i Germaniae Kornelija Tacita. Nakon toga nastavio je intenzivno da štampa inkunabule u Veneciji do 1499. godine. U periodu od 22 godine svoje izdavačke djelatnosti objavio je 41 inkunabulu – 37 samostalno i četiri u partnerstvu. U pitanju su bila djela grčkih i rimskih klasika, humanista i teoloških pisaca. Inkunabule, najvećim dijelom, bile su na latinskom jeziku, a bilo ih je i na italijanskom. Štampao je djela latinskih klasika, rimskih pjesnika i beletrista, među kojima su djela Cicerona, Diodorusa, Plinija Starijeg, Vergilija, Ovidija, Propercija, Tibula, Katula, Tartelija i dr. Publikovao je Bibliju na italijanskom jeziku i druge religiozno-liturgijske knjige. Objava ovih djela ukazuje na njegovo dobro humanističko školovanje. Inkunabule su većinom štampane latinicom, antikvom i goticom. U nekim djelima koristio je odgovarajuća grčka slova za grčke tekstove. Upotrebljavao je 22 tipa različitih slova: šest romanskih, deset gotičkih i šest grčkih. Najveće zbirke njegovih izdanja posjeduju Hrvatska, Engleska, Njemačka, Italija, Francuska i Belgija. Kao prvi štampar doprinio je afirmaciji našeg podneblja u evropskom štamparstvu. Uvijek je naglašavao svoju povezanost sa zavičajem i isticao da je Kotoranin.