Osnovna škola „Milosav Koljenšić”, Slap, Danilovgrad, javna ustanova za obavljanje djelatnosti osnovnog obrazovanja osnovana šk. 1951/52. god. odlukom republičkih prosvjetnih vlasti. U početku je radila kao četvororazredna, a iste godine dobila je status osmogodišnje škole. Školske 1962/63. god. dobila je status matične škole, sa područnim odjeljenjima – na Frutku, u Ostrogu, Mosorima, Mijokusovićima, na Glavi Zete, u Kujavi, Barama Šumanovića, Vrelima i Brijestovu. Škola nosi ime partizanskog komesara Milosava Koljenšića. Školske 2011/12. god. počela je realizacija obrazovno-vaspitnih programa devetogodišnje škole u svim razredima. Školske 2023/24. god. imala je područna odjeljenja u Kujavi i Mijokusovićima, a nastavu u matičnoj školi i njenim područnim odjeljenjima pohađalo je 39 učenika.
Osnovna škola Mosori (Pavkovići) počela je sa radom 1906, a 1907. postala je državna. Nova školska zgrada izgrađena je 1892. godine. Renovirana je 1924, a potom 1951. godine. Nova montažna zgrada za potrebe škole napravljena je nakon zemljotresa 1979. godine. Samostalno je radila do 1961, kada je kao područno odjeljenje pripojena matičnoj školi. Odjeljenje je prestalo sa radom 2017. godine. Osnovna škola Mijokusovići počela je sa radom pedesetih godina prošlog vijeka. Radila je kao samostalna ustanova do 1961, kada je kao područno odjeljenje pripojena matičnoj školi. Zbog malog broja učenika odjeljenje nije radilo od sredine osamdesetih do 1997. godine. Zgradu u kojoj se izvodila nastava poklonila je mještanka Begica Radonjić, kao spomen na svog sina Rada Radonjića, koji je poginuo tokom Drugog svjetskog rata. Školske 2023/24. god. nastavu su pohađala dva učenika. Osnovna škola Kujava počela je sa radom 1947. godine. Radila je kao samostalna četvororazredna škola do 1961, kada je kao područno odjeljenje pripojena matičnoj školi. Školska zgrada izgorjela je u požaru sedamdesetih godina prošlog vijeka, nakon čega je donacijama sagrađena nova zgrada. Školske 2023/24. god. nastavu su pohađala tri učenika. Osnovna škola Bare Šumanovića počela je sa radom 1899. godine. Bila je privatna, a mještani su se iste godine organizovali i sagradili školsku zgradu. Prve godine u prvom i drugom razredu bilo je 47 đaka. Učitelj je bio Veliša Milatović. Godine 1905. postala je državna. Nije radila tokom balkanskih ratova, Prvog i Drugog svjetskog rata. Nastavila je rad 1946. kao samostalna četvorogodišnja škola. Dobila je ime Petka Miljevića, revolucionara iz toga kraja. Od 1961. imala je status područnog odjeljenja matične škole. Područno odeljenje prestalo je sa radom 2019. godine. Osnovna škola Brijestovo počela je sa radom šk. 1949/50. godine. Samostalno je funkcionisala do 1960, kada je kao područno odjeljenje priključena matičnoj školi. Prestala je sa radom šk. 1979/80. godine. Osnovna škola Frutak počela je sa radom 1874. godine. Nije radila tokom ratnog perioda 1876–1878, a sa prekidima je radila do 1883. godine. Nije radila tokom balkanskih ratova, Prvog i Drugog svjetskog rata. Imala je status samostalne ustanove do šk. 1961/62. god., kada je kao područno odjeljenje pripojena matičnoj školi. Prestala je sa radom šk. 1962/63. godine. Osnovna škola Mandići (Vrela, Ostrog) počela je sa radom 1930. godine. Dvije godine ranije započeta je izgradnja školske zgrade. Nije radila tokom Drugog svjetskog rata. Godine 1950. imala je oko 200 učenika, a nastava je organizovana u dvije smjene. Radila je kao samostalna ustanova do 1961, kada je dobila status područnog odjeljenja matične škole. Zbog oronule školske zgrade škola je preseljena u Dom u Ostrogu. Odjeljenje je prestalo sa radom 2007. godine. Osnovna škola Glava Zete počela je sa radom nakon Drugog svjetskog rata. Radila je kao samostalna ustanova do šk. 1961/62. god., kada je kao područno odjeljenje pripojena matičnoj školi. Odjeljenje je prestalo sa radom šk. 2011/12. godine. Osnovna škola Ostrog počela je sa radom 1863. godine. (U Manastiru Ostrog postojala je škola još početkom XIX vijeka i u njoj su se učenici spremali za sveštenike. U toj školi 1820. jedan od učitelja bio je jeromonah Jovan Anđić.) Nije radila tokom crnogorsko-turskog rata (1876–1878), a sa prekidima je radila do 1883. godine. U to vrijeme učitelj je bio pop Jovan Damjanović. Školske 1885/86. god. tri razreda imala su 55 učenika (samo jedna djevojčica), šk. 1890/91. god. 27 učenika (samo jedna djevojčica), a šk. 1893/94. god. 32 učenika. Škola je radila nakon Drugog svjetskog rata. Prestala je sa radom 2007. godine. Bila je područno odjeljenje OŠ „Milosav Koljenšić”. Osnovna škola Rsojevići (Mosori) radila je kao područno odjeljenje matične škole od decembra 1992. godine. Prije toga radila je u sastavu → Osnovne škole „Vuko Jovović” iz Danilovgrada. Prestala je sa radom 2018. godine. Osnovna škola Zagorak počela je sa radom šk. 1944/45. god. kao četvorogodišnja škola. Status sedmogodišnje škole dobila je šk. 1947/48. god., a od šk. 1950/51. god. postala je osmogodišnja. Ponovo je postala četvororazredna kada je na Slapu Zete otvorena škola. Školske 2023/24. god. nije radila.
Literatura i izvori: N. R. Minić, Kratak pregled rada na narodnom prosvjećivanju u C. Gori – od godine 1860. do danas, Cetinje, 1910; Đ. Pejović, Razvitak prosvjete i kulture u Crnoj Gori: 1852–1916, Cetinje–Titograd, 1971; Ljetopisi osnovnih škola u Knjaževini Crnoj Gori (1885–1908), zbornik dokumenata, priredio P. Vukić, Cetinje, 2003; M. Starovlah, Istorija školstva u Crnoj Gori, Podgorica, 2007; Prosvjetne prilike u Crnoj Gori 1834–2014, zbornik radova sa naučnog skupa održanog na Cetinju 30. oktobra 2014. godine, Cetinje, 2015; R. Damjanović, Leksikon institucija crnogorske prosvjete, Podgorica, 2019; OŠ „Milosav Koljenšić”, Slap, Danilovgrad, dokumentacija; MPNI, dokumentacija.
V. Konjević, V. Vukotić