
Osnovna škola „Braća Bulajić”, Vilusi, Nikšić

Svetislav i Đorđe Bulajić, bista
Osnovna škola „Braća Bulajić”, Vilusi, Nikšić, javna ustanova za obavljanje djelatnosti osnovnog obrazovanja koja baštini tradiciju prve škole u Vilusima, osnovane u vrijeme Knjaževine Crne Gore – 1892, sa dva odjeljenja i 51 učenikom. Prvi učitelj je bio Nikola St. Kujačić. Škola je radila u privatnim kućama do 1895, kada je podignuta prizemna školska zgrada sa dvije učionice i zbornicom. Škola je prerasla u četvororazrednu 1900, kada postaje i državna. Školske 1907/08. god. bilo je upisano 75 učenika (72 dječaka i tri djevojčice). Miljko Popov Bulajić, prvi tamošnji đak, 1912. postavljen je za učitelja. U vrijeme svjetskih ratova škola je radila sa prekidima. Godine 1920. na školi je dograđen još jedan sprat, a dograđeni su i stanovi za učitelje. Do početka Drugog svjetskog rata škola je imala oko 40 učenika godišnje u sva četiri razreda. Obnovila je rad krajem 1944, kada je upisan 91 učenik u dva razreda, a nastava se izvodila u privatnoj kući Raka Petrova Kovačevića u Đapovom Dolu. Školske 1947/48. god. prerasla je u sedmogodišnju, a 1950. u osmogodišnju školu. Godine 1954. podignuta je nova školska zgrada. Škola je 1960. dobila naziv ,,Svetislav Bulajić”, a 1974. ,,Braća Bulajić”. Svetislav i Đorđe Bulajić bili su učenici škole u Vilusima i revolucionari iz toga kraja. Škola 1960. postaje matična za tri četvororazredne škole (ranije samostalne) – u Broćancu, Okolištima i Riječanima. Godine 2003. priključena su joj još dva područna odjeljenja – u mjestima Nikšićke Rudine i Smrduša. Školske 1970/71. god. školu su pohađala 92 učenika (54 dječaka i 38 djevojčica). Školska zgrada prilično je oštećena u zemljotresu 1979, a tek je 1997. adaptirana. Škola od šk. 2012/13. god. realizuje obrazovno-vaspitne programe devetogodišnje osnovne škole. Školske 2023/24. god. matičnu školu pohađalo je deset učenika, a još su aktivna područna odjeljenja u Broćancu i Gornjim Rudinama.
Osnovna škola Broćanac osnovana je krajem 1944. kao četvorazredna, a sa radom je počela 1945. u privatnoj kući. Imala je 30 đaka, a prvi učitelj bio je Đuro Urošević. Godine 1953. dobila je novu školsku zgradu. Godine 1962. izgubila je status samostalne škole i postala je područno odjeljenje OŠ „Svetislav Bulajić”. Zbog smanjenog broja učenika dolazilo je do prekida u radu, da bi 1996. rad škole i školska zgrada bili obnovljeni. Školske 2023/24. god. jedan učenik je pohađao nastavu. Osnovna škola Okolišta osnovana je 1921. kao privatna. U tom periodu školu je pohađalo oko 20 učenika. Učitelj je bio Lazo Kovačević. Prve poslijeratne godine školu je pohađao 61 učenik, a školsku zgradu dobila je 1958. godine. Jednu godinu (šk. 1960/61. god.) imala je status petorazredne, nakon čega je ponovo radila kao četvororazredna škola. Godine 1962. počela je sa radom kao područno odjeljenje OŠ „Svetislav Bulajić”. Zbog nedostatka učenika područno odjeljenje zatvoreno je 1990. godine. Osnovna škola Riječani osnovana je 1921, a radila je u privatnim kućama do 1927. godine. Prve poslijeratne godine imala je 54 učenika. Godine 1962. dobila je status područnog odjeljenja, koje je radilo do 2004. godine. Osnovna škola Rudine osnovana je 1903. i imala je 44 učenika. Nastava se obavljala u privatnim kućama, da bi 1910. bila podignuta i školska zgrada (Gornje Rudine). U vrijeme svjetskih ratova radila je sa prekidima, a šk. 1947/48. god. imala je 50 učenika. Godine 1959. dobila je ime učesnika Španskog građanskog rata i revolucionara iz toga kraja – Špira Vidovića. Tada je već bila prerasla u osmogodišnju školu, a ubrzo je postala i matična škola za područna odjeljenja – u Bresticama, Smrduši, Kamensku, Podbožuru i Trubjeli. Novu školsku zgradu dobila je 1967. godine. Školske 1970/71. god. imala je 137 učenika. U narednim godinama broj učenika je opadao, pa je šk. 2003/04. god. u školi bilo samo desetak učenika, zbog čega ona postaje područno četvororazredno odjeljenje OŠ ,,Braća Bulajić”. Školske 2023/24. god. jedan učenik pohađao je nastavu. Osnovna škola Brestice osnovana je šk. 1897/98. god. kao privatna dvorazredna, a od 1900. postala je četvororazredna. Učitelj je bio Spasoje Ilić. Godine 1909. postala je državna, a redovno je radila od 1918. do 1941. godine. Nastavlja sa radom nakon rata, a 1962. postaje područno odjeljenje, koje je zatvoreno 1978. godine. Osnovna škola Smrduša osnovana je kao četvororazredna šk. 1898/99. godine. Radila je u privatnoj kući, a nastavu je pohađao 41 učenik. Učitelji su bili Radoje Radojević i Minja Vujadinović. Prekidala je rad zbog ratova, a šk. 1947/48. god. imala je 34 učenika. Godine1962. dobila je status područnog odjeljenja OŠ „Špiro Vidović” u Rudinama, a nakon gašenja te škole obje postaju područna odjeljenja OŠ „Braća Bulajić”. Školske 2004/05. god. prestala je sa radom zbog malog broja djece u tom kraju. Osnovna škola Kamensko počela je sa radom 1904. u privatnoj kući i povremeno je radila do 1910, kada je izgrađena školska zgrada u Rudinama. Od 1944. do 1953. škola je radila u privatnoj kući, kada je dobila svoju zgradu. Godine 1962. postala je područno odjeljenje, koje je radilo do šk. 1978/79. godine. Osnovna škola Podbožur počela je sa radom 1903. u privatnoj kući, a prvi učitelj bio je Milan Žarić. Povremeno je radila do 1910, kada je završena zgrada u Gornjim Rudinama. Škola je ponovo nastavila sa radom 1945. sa oko trideset učenika, a 1962. postaje područno odjeljenje OŠ „Špiro Vidović”. To područno odjeljenje zatvoreno je 1986. godine. Osnovna škola Trubjela osnovana je 1944. u privatnoj kući. Godine 1961. dobila je svoju zgradu, a 1962. postala je područno odjeljenje OŠ „Špiro Vidović”, koje je radilo do šk. 1992/93. godine. Osnovna škola Dolovi osnovana je 1945. kao četvorogodišnja u privatnoj kući. Škola je zatvorena 1948. godine.
Literatura i izvori: S. Kovačević, Grahovski bukvar 1810–2010, Grahovo, 2010; R. Damjanović, Leksikon institucija crnogorske prosvjete, Podgorica, 2019; R. Damjanović, Razvoj školstva u nikšićkom kraju, Nikšić, 2020; Č. S. Bulajić, D. Č. Bulajić, Prilozi za ljetopis škole u Vilusima, Beograd, 2023; DACG, MP, CP, f. 79, 1912; MPNI, dokumentacija.
I. Radulović