Osnovna škola „Bajo Jojić”, Andrijevica

Osnovna škola u Andrijevici (1863)

Osnovna škola „Bajo Jojić”, Andrijevica, javna ustanova za obavljanje djelatnosti osnovnog obrazovanja i predškolskog vaspitanja osnovana 1863. godine. Prvi učitelj bio je Miloš Milošević. Škola je radila sa prekidima do 1870, a finansirala ju je Knjaževina Crna Gora. Rad škole je usljed ustanaka protiv Osmanskog carstva prekinut 1875, a onda je obnovljen 1878. godine. Nova školska zgrada sagrađena je 1885. godine. Od početka balkanskih ratova pa do 1919. škola nije radila (izuzev tokom 1913. i 1914), nakon čega se obnavlja rad u privatnim kućama – sve do 1934, kada je otkupljena seoska kuća za potrebe izvođenja nastave. Između 1941. i 1944. škola nije radila. Niža gimnazija spojena je 1950. sa osnovnom školom u jedinstvenu osmogodišnju školu. Nastava se izvodila u zgradi niže gimnazije, a od šk. 1952/53. god. u zgradi Sreskog odbora. Od 1959. škola nosi ime Baja Jojića, učesnika NOB-a. Godine 1962. postala je matična škola sa područnim odjeljenjima u mjestima – Ulotina, Gornje Luge, Seoce, Gnjili Potok, Kralje, Slatina, Zabrđe i Gračanica. Školi je 1966. kao područno odjeljenje pripojena četvororazredna škola u Trešnjevu, kao i Dječji vrtić u Andrijevici. Godine 1991. područno odjeljenje iz sela Trepča, koje je do tada pipadalo → Osnovnoj školi „Vuk Karadžić” u Beranama, i područno odjeljenje iz Rijeke Marsenića, koje je pripadalo → Osnovnoj školi „Donja Ržanica”, pripojena su ovoj školi. Školske 1981/82. god. sagrađena je nova školska zgrada. Škola ima područna odjeljenja u mjestima – Ulotina, Seoce, Gnjili Potok, Zabrđe, Trešnjevo, Slatina, Kralje, Gračanica, Trepča i Rijeka Marsenića. Školske 2008/09. god. počela je realizacija obrazovno-vaspitnih programa devetogodišnje škole u svim razredima. Školske 2023/24. god. upisano je 338 učenika, od kojih 266 u matičnoj školi. Dobitnik je → Nagrade „Oktoih” (2004), opštinske nagrade „17. jul” i Ordena zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Osnovna škola Ulotina–Kruševo radi od 1876. kao privatna škola, dok se na spisku državnih škola 1882. pominje kao Polimska škola. Godine 1882. podignuta je drvena školska zgrada. Kao prvi učitelji pominju se Milić Marijanović i Vuksan Nenić Radonjić. Školski objekat je izgorio 1909, ali je popravljen 1910. godine. Tokom Prvog svjetskog rata nije radila (sve do 1919), a tokom Drugog svjetskog rata radila je povremeno. Školska zgrada u ratu je oštećena, ali je obnovljena 1946. i rad škole je nastavljen. Školske 2023/24. god. upisana su tri učenika. Osnovna škola Seoce otvorena je šk. 1916/17. god., a prvi učitelj bio je Radomir Stijović. Radila je u privatnim kućama i imala je oko 40 učenika. Ubrzo je prestala sa radom, ali je nastavila da funkcioniše 1920. godine. Tokom šk. 1934/35. god. podignuta je školska zgrada. Prestala je sa radom 1941, a onda je rad nastavila 1944. u renoviranoj školskoj zgradi. Školske 1962/63. god. postala je područno odjeljenje OŠ „Bajo Jojić”. Školska zgrada je renovirana 1996. godine. Školske 2023/24. god. upisano je sedam učenika. Osnovna škola Gnjili Potok počela je sa radom 1945. u privatnoj kući i imala je 47 učenika. Dobila je svoju zgradu 1957, a šk. 1962/63. god. postala je područno odjeljenje OŠ „Bajo Jojić”. Školske 2023/24. god. upisan je jedan učenik. Osnovna škola Zabrđe počela je sa radom prema nekim podacima 1860, a sa sigurnošću se zna da radi od 1870. godine. Prvi učitelj bio je Akso Bakić. Kao državna škola radi od 1922, dok je 1925. podignut školski objekat. Nije radila između 1941. i 1944, a onda je obnovila rad u zajedničkoj školi za Slatinu i Zabrđe. Godine 1958. pomenute škole nastavljaju sa radom kao posebne ustanove. Od 1959. škola nosi ime borca i revolucionara Voja Bakića. Školske 1962/63. god. postala je područno odjeljenje OŠ „Bajo Jojić”. Školske 2023/24. god. upisano je devet učenika. Osnovna škola Trešnjevo bila je dio škole u mjestu Trepča od njenog osnivanja šk. 1891/92. godine. Djeluje samostalno od 1945, ali se nastava i dalje odvija u školi u Trepči. Od šk. 1960/61. god. škola u Trešnjevu ima svoju zgradu, ali je šk. 1962/63. god. postala područno odjeljenje škole u Trepči, a od 1966. područno je odjeljenje OŠ „Bajo Jojić”. Školska zgrada rekonstruisana je 1997. i 1999. godine. Školske 2023/24. god. upisano je 14 učenika. Osnovna škola Slatina počela je sa radom 1913, a prvi učitelj bio je Miloš Savić. Tokom Prvog svjetskog rata nije radila redovno. Do 1924. rad se odvijao u privatnoj kući, a te godine dobila je svoju zgradu, koja je 1944. zapaljena. Nakon oslobođenja 1944. rad je obnovljen u privatnoj kući. Nova školska zgrada sagrađena je 1956. godine. Radila je samostalno do 1962, kada je postala područno odjeljenje OŠ „Bajo Jojić”. Nova školska zgrada sagrađena je 1984. godine. Školske 2023/24. god. upisana su tri učenika. Osnovna škola Kralje osnovana је kao privatna školа 1857, a prvi učitelj bio je Petar Vulić. Državna škola postaje 1903, a novu školsku zgradu dobila je 1905. godine. Tokom Prvog i Drugog svjetskog rata nastava se nije izvodila redovno. Godine 1955. sagrađena je nova zgrada, a šk. 1962/63. god. postala je područno odjeljenje OŠ „Bajo Jojić”. Rekonstrukcija škole izvršena je 1997. godine. Školske 2023/24. god. upisano je devet učenika. Osnovna škola Gračanica počela je sa radom 1936. i radila je u privatnim kućama sve do 1949, kada je dobila svoju zgradu. Nosila je ime narodog heroja Radula Jevrića. Školske 1962/63. god. postala je područno odjeljenje OŠ „Bajo Jojić”. Nova školska zgrada sagrađena je 2000. godine. Školske 2023/24. god. upisano je pet učenika. Osnovna škola Trepča počela je sa radom 1891. kao privatna škola sa 39 učenika. Nastava se izvodila u privatnoj kući. Radila je sa prekidima sve do 1902, kada je postala državna škola, a svoj objekat dobila je 1904. godine. Tokom balkanskih ratova i tokom Prvog svjetskog rata škola nije radila redovno, a školski objekat je stradao. Nakon 1918. radila je u privatnim kućama – do 1922, kada je za potrebe škole podignuta brvnara. Godine 1932. škola dobija novu zgradu. Tokom Drugog svjetskog rata radila je povremeno. Škola 1958. prerasta u osmogodišnju i postaje matična za škole u Trešnjevu, Vinickoj i Rijeci Marsenića. Takav status imala je do 1966, kada je postala područno odjeljenje OŠ „Vuk Karadžić” u Ivangradu. Godine 1991. postala je područno odjeljenje OŠ „Bajo Jojić”. Školske 2023/24. god. upisano je osam učenika. Osnovna škola Rijeka Marsenića počela je sa radom 1896. kao privatna ustanova u privatnoj kući. Prvi učitelj bio je Vukadin Vulević. Tokom šk. 1899/1900. god. postala je državna škola. Školske 1924/25. god. dobila je svoju zgradu, ali od 1932. učenici su pohađali školu u Trepči. Tokom Drugog svjetskog rata nije radila – sve do šk. 1944/45. god., kada kao samostalna obnavlja rad u privatnoj kući, a od 1956. nastava se izvodila u novoj zgradi. Godine 1962. postala je područno odjeljenje škole u Trepči, a 1966. škole u Donjoj Ržanici, da bi 1991. bila pripojena OŠ „Bajo Jojić”. Školske 2023/24. god. upisano je 13 učenika. Osnovna škola Gornje Luge osnovana je 1954. i radila je u privatnoj kući sa dvadesetak učenika. Od 1959. nosi ime Branislava Ćulafića, maturanta koji je poginuo u NOB-u. Školske 1962/63. god. postala je područno odjeljenje OŠ „Bajo Jojić”. Prema nekim podacima prestala je sa radom 1982. godine. Vrtić u Andrijevici osnovan je 1959. u zgradi žandarmerije. Godine 1966. pripojen je OŠ „Bajo Jojić”. Školske 2023/24. god. vrtić je imao 87 polaznika.

Literatura i izvori: D. Vuletić, Polimske svjetiljke, Kraljevo, 2005; Vijek i po osnovne škole u Andrijevici 1863–2013, Andrijevica, 2013; R. Damjanović, Leksikon institucija crnogorske prosvjete, Podgorica, 2019; OŠ „Bajo Jojić”, Andrijevica, dokumentacija; MPNI, dokumentacija.

V. Nišavić