
Jovan Koprivica
Koprivica, Jovan (Koprivice, Nikšić, 1912 – Nikšić, 1992), učitelj. Osnovnu školu završio je u rodnom kraju, prvi i drugi razred na Milogori, treći u Velimlju, četvrti na Vranduku, a nižu srednju školu u Bileći. Učiteljsku školu, u petogodišnjem trajanju, završio je u Sarajevu (1934). Godine 1936. radio je kao učitelj u Zaslapu, a od 1937. u Velimlju. Objavljivao je radove o o školskom životu i uslovima za učiteljski rad na selu u Narodnoj prosvjeti i Slobodnoj misli. U ratu je bio aktivan borac i učesnik NOP-a, komesar komande u Velimlju, član Sreskog komiteta KPJ Nikšić, a poslije rata obavljao je brojne društvene funkcije. Na mjestu pomoćnika ministra prosvjete bio je 1948, kada je zbog bolesti otišao na liječenje u Zagreb. Nakon suspendovanja sa te funkcije, zbog angažovanja oko Rezolucije Informbiroa i zarobljeništva (od 1949. do 1953. proveo je u zatvorima u Bijelom Polju, na Cetinju, u Kotoru i na Golom otoku), radio je kao nastavnik u osnovnoj školi u Nikšiću. Objavljivao je tekstove u → Prosvjetnom radu i pedagoškim časopisima koji su izlazili van Crne Gore. Pisao je udžbenike za osnovnu školu. U koautorstvu je uradio udžbenik Istorija za treći razred osnovne škole (Cetinje, 1954), a dvije godine kasnije, takođe u koautorstvu, objavio je Bukvar (Sarajevo, 1956), koji je doživio 18 izdanja. Učestvovao je u kreiranju Predloga Privremenog nastavnog plana za osmogodišnje škole u Crnoj Gori. Od 1959. do 1964. radio je kao rukovodilac Arhivskog centra u Nikšiću, a za to vrijeme završio je germanistiku. Potom je bio stručni saradnik i predavač na Radničkom univerzitetu u Nikšiću. Prevodio je sa njemačkog jezika djela Getea, Hajnea, Brehta i dr. Do penzionisanja 1967. radio je kao direktor → Osnovne škole „Olga Golović” u Nikšiću.
Literatura: D. J. Martinović, Portreti V, Cetinje, 1995; R. Damjanović, Leksikon ličnosti crnogorske prosvjete, Podgorica, 2018.
T. Novović