Leksikon likovne umjetnosti Crne Gore

PREDGOVOR

Kao leksikografsko djelo koje se prvi put pojavljuje u Crnoj Gori, Leksikon likovne umjetnosti Crne Gore nastao je u rezultatu kolektivnog rada na projektu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Iako je u Crnoj Gori urađeno nekoliko publikacija ove vrste iz oblasti likovne umjetnosti, ova materija do sada ipak nije cjelovito obrađena. Izvjesno je da su te publikacije bile početni i pouzdani vodiči za dobijanje informacija, ali se korpus u njima morao provjeravati, obnavljati, dopunjavati i proširivati, što je uostalom i zadatak leksikografske djelatnosti – svako naredno leksikografsko izdanje traži put do šireg kruga korisnika, pa se pri njegovoj izradi nužno provjerava i istražuje vjerodostojnost dostupnih podataka, po potrebi se uvode novi načini odabira i obrade odrednica, uz prilagođavanja savremenoj leksikografskoj metodologiji. Tako je, u cilju unapređivanja leksikografske djelatnosti u Crnoj Gori, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti formirala Leksikografski centar, a jedan od prvih njegovih projekata bio je Leksikon likovne umjetnosti Crne Gore. Na predlog Odjeljenja umjetnosti Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a odlukom Savjeta Leksikografskog centra i Instituta za jezik i književnost „Petar II Petrović Njegoš”, rad na Leksikonu likovne umjetnosti Crne Gore počeo je imenovanjem članova Redakcije (9 članova) i Uređivačkog savjeta (17 članova) – 23. februara 2018. godine. Za glavnog i odgovornog urednika imenovan je akademik Niko Martinović. Izrada Leksikona likovne umjetnosti Crne Gore izraz je ideje da se na jednom mjestu obradi i afirmiše likovno stvaralaštvo u Crnoj Gori od praistorije do danas – kako sintezom likovne umjetnosti Crne Gore kroz taj dugi vremenski period, tako i predstavljanjem umjetnika i njihovih ostvarenja u Crnoj Gori, kao i predstavljanjem radova anonimnih autora. Takođe, izrada Leksikona podstaknuta je namjerama da se u radu na ovom projektu u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, kao najvišoj naučnoj i umjetničkoj ustanovi u Crnoj Gori, objedini naučni i stručni potencijal (ne samo Akademije), te da se javnosti ponudi knjiga o likovnoj umjetnosti Crne Gore u leksikografskom formatu drugačijem i potpunijem od dosadašnjih izdanja u kojima je obrađivana ova ili slična materija. Imajući u vidu koncept i format, obim i zastupljenost oblasti likovne umjetnosti, sadržajnost i ilustrativnost pripremljenog materijala, Redakcija izražava mišljenje da Crna Gora dobija knjigu koja joj je nedostajala i, vjerujemo, kakvu zaslužuje, na ponos i zadovoljstvo svih budućih korisnika.

Koncept Leksikona nastajao je postupno. Prvo je bilo predviđeno da se radi na Leksikonu likovnih umjetnika Crne Gore, tačnije na biografskom leksikonu, u kojem bi se obradili autori sa relevantnim umjetničkim ostvarenjima na tlu današnje Crne Gore. Vremenom se ukazala potreba da se postavljeni koncept dopuni oblastima likovne umjetnosti i odrednicama koje bi i sadržinski i kvalitativno unaprijedile Leksikon. U vezi sa tim, uz ključne umjetničke discipline, arhitekturu, umjetničke epohe i stilove, institucije kulture u Crnoj Gori, relevantne časopise, u Leksikonu su obrađene i fortifikacije, palate, istoričari i teoretičari kulture, slikari-konzervatori, konzervatori i restauratori, fotografi, grafički dizajneri. Kako su Leksikonom obuhvaćeni pojedinci koji su ne samo rođeni u Crnoj Gori i koji su porijeklom iz Crne Gore, nego i stranci i izvanjci koji su u njoj ostvarili značajna i zapažena umjetnička djela, treba napomenuti da je opredjeljenje Redakcije u vezi sa tim bilo da se u definiciji biografskih članaka navede i nacionalna pripadnost za autore strance i izvanjce koji su zastupljeni u Leksikonu, a koja se kod crnogorskih autora odnosno autora iz Crne Gore i autora rođenih u Crnoj Gori ne navodi. Ovakvo opredjeljenje proisteklo je iz uvjerenja da te autore, i bez nacionalnog predznaka, Crna Gora smatra svojim, jednako ponosna i na njih i na njihova umjetnička djela, koja su trajna kulturna vrijednost Crne Gore, bogatstvo njene materijalne kulturne baštine i izraz višeslojnih kultura i identiteta.

Uglavnom koncipiran u enciklopedijskoj formi, Leksikon je zbir raznorodnih informacija i riznica znanja o prošlosti i sadašnjosti likovne umjetnosti Crne Gore, koja je razvijana kao saglasje raznih kultura i tradicija, o čemu svjedoče arheološki eksponati, umjetničke tvorevine, kulturno-istorijski spomenici u raznolikosti arhitektonskih stilova... U vezi sa tim, ovo leksikografsko djelo nije samo prilog ostvarenju ideje identiteta i kontinuiteta, nego i sklada različitih kulturoloških aspekata i slojeva Crne Gore. Namijenjeno je svima koji žele da prošire svoja znanja o onome što je nastajalo u Crnoj Gori – bilo od strane istaknutih pojedinaca, bilo u rezultatu njihove stvaralačke djelatnosti. Zahvaljujući konceptu, izboru i obradi odrednica, Leksikon će približiti likovnu umjetnost Crne Gore od praistorije do savremenog doba svim zainteresovanim korisnicima različitih profila.

Činjenica da je ovakav leksikon rađen po prvi put u Crnoj Gori ostavlja mogućnost različitog doživljaja o urađenom, ali i kritičkog suda naučne i stručne javnosti. U cjelini gledano, Leksikon je ostvarenje koje korisnicima nudi obilje informacija. Njegovu informacijsku vrijednost unapređuje zastupljenost kvalitetnih ilustracija, koje su i svojevrsne dopune teksta leksikografskog članka. Uprkos mogućim i donekle razumljivim nedosljednostima u postupku obrade odrednica, uslovljenim tipom projekta i obrađenom materijom, napor i poduhvat svih koji su učestvovali u izradi Leksikona nesumnjivo je značajan korak u uspostavljanju i unapređivanju leksikografske djelatnosti i prakse u Crnoj Gori.

Leksikon likovne umjetnosti Crne Gore sadrži 1.532 odrednice i 919 ilustracija. Sva građa u Leksikonu obrađena je u dva tipa članaka: biografskim i predmetnim člancima. Većinu članaka čine biografski članci (1.317), u kojima su predstavljene biografije slikara, vajara, arhitekata, istoričara i teoretičara umjetnosti, likovnih kritičara, konzervatora i restauratora, fotografa, grafičkih dizajnera. Predmetni članci (215) donose sadržajne prikaze pojedinih stilskih razdoblja i epoha, pregled umjetnosti starih kultura i lokaliteta, njihovih materijalnih tragova i ostvarenja, institucija umjetnosti, strukovnih organizacija, značajnih ostvarenja u arhitekturi, časopisa, djela anonimnih autora…

U izdvajanju i obradi odrednica, te strukturiranju leksikografskih članaka Leksikon likovne umjetnosti Crne Gore slijedi uobičajene leksikografske standarde. Pri postavljanju kriterijuma za izbor građe u leksikografskim djelima opštijeg značaja, kakvo je Leksikon likovne umjetnosti Crne Gore, Redakcija je bila vođena uvjerenjem da ne treba propustiti ništa od onoga što je važno za prošlost i sadašnjost Crne Gore. Autori leksikografskih članaka, kao stručnjaci u svojoj oblasti, bili su dužni da, u skladu sa leksikografskim pravilima, daju optimalan fond informacija o tome u čemu je značaj konkretne odrednice za likovnu umjetnost Crne Gore. Iako se težilo obuhvatnijem i potpunijem pristupu u izboru odrednica, gotovo je nemoguće, kako to biva i u drugim leksikonima, predstaviti ukupnost obrađivane materije. Zato se i prihvata kao realna mogućnost da u abecedar nije uvrštena, pa time ni obrađena, neka odrednica (o ličnosti, ustanovi, događaju, umjetničkoj pojavi), da je napravljena greška u faktografiji, navođenju podataka, literature, izvora i dr. Izražavamo žaljenje ako toga bude, ali i jasan stav da se ovom poslu pristupilo sa dobrim namjerama i da je tako bilo do njegovog završetka. Važno je napomenuti da pri radu na značajnom broju odrednica neke podatke nije bilo moguće pribaviti, a neke ni provjeriti. Tokom rada na Leksikonu likovne umjetnosti Crne Gore, koji je trajao nešto duže od tri godine, Redakcija Leksikona održala je 19 sjednica. U radu na Leksikonu članovi Redakcije ispoljili su zavidan nivo jedinstva, kritičkog promišljanja, ali i razumijevanja i uvažavanja mišljenja, imajući u vidu slojevitost oblasti koju je trebalo obraditi u Leksikonu. Taj pozitivni duh i tolerancija, na zadovoljstvo svih članova Redakcije, održali su se do završetka rada na Leksikonu.

Treba naglasiti da je ovaj sabirni projekat okupio 19 autora leksikografskih članaka – saradnika različitih struka i zanimanja, koji su kao istaknuti poznavaoci obrađene materije bili posvećeni istom cilju – da Leksikon bude što je moguće više obuhvatan i da budućim korisnicima pruži obilje što temeljnijih informacija, uz nastojanje da bude oslobođen vrijednosnih sudova u najvećoj mogućoj mjeri. Pretežniji dio leksikografskih članaka pisan je sažetim jezičkim izrazom, sa težnjom da se izdvoji ono što je najvažnije, što je uostalom i osobenost leksikonskog izraza. Težilo se i strukturnom i jezičko-stilskom ujednačavanju teksta leksikografskih članaka iako je u projektima ovog tipa teško postići jezičko-stilsku unificiranost, pa se u nekim člancima prepoznaje posebnost autorovog stilsko-jezičkog izraza, koja je uslovljena ne samo materijom koja se obrađuje u Leksikonu, nego i vokacijom autora članka. Istina, nijedan obrazac nije moguće dosljedno sprovesti u kolektivnim leksikografskim djelima, pa su i u ovom leksikonu moguće nedosljednosti u primjeni leksikografske metodologije u pogledu strukture članka. Iako se težilo ujednačenosti u redosljedu predstavljanja informacija, ima članaka u kojima, i nakon redaktorskih i lektorskih intervencija, ima odstupanja od leksikografskih standarda. Ovo stoga što se obrada nekih odrednica opirala prilagođavanju leksikografskim pravilima.

Važno je napomenuti da su prilikom pisanja leksikografskog članka korišćeni dostupni izvori podataka, a radi pribavljanja određenih informacija za pisanje leksikografskih članaka iz oblasti arhitekture nerijetko su namjenski rađeni i biografski upitnici. Budući da u Crnoj Gori do sada nije bilo sličnih izdavačkih poduhvata, najčešće poteškoće u izradi Leksikona bile su nedostupnost informacija i nepostojanje građe o pojedinim ličnostima i institucijama, utvrđivanje činjenica i biografskih podataka, ali i nepotpuni podaci u već objavljenim publikacijama, koje je trebalo dopuniti, a nerijetko i provjeravati njihovu vjerodostojnost. Treba naglasiti i da su se podaci za većinu arhitekata zastupljenih u Leksikonu prikupljali po prvi put, a to je često karakterisalo rad na biografskim odrednicama i u drugim oblastima zastupljenim u Leksikonu. Iz navedenih razloga, moguće je da u Leksikonu ima nedostataka i propusta, koji, vjerujemo, neće umanjiti značaj ove publikacije. Slijedeći savremene trendove publikovanja, predviđeno je da Leksikon likovne umjetnosti Crne Gore, osim u štampanom, bude dostupan javnosti i u elektronskom izdanju. To će omogućiti da se eventualne greške i nedorečenosti uoče i isprave, ali i da se izdanje, po potrebi, dopuni novim podacima. U tom cilju, biće formiran radni tim koji će evidentirati moguće propuste i sve ono što bi trebalo uključiti u naredno izdanje Leksikona.

*    *    *

Značajnu pomoć u izradi ovog, ali i ostalih leksikona na kojima se radi u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, pružio je Leksikografski zavod „Miroslav Krleža” iz Zagreba. Višedecenijska praksa ove referentne ustanove u oblasti leksikografije, prije svega u vezi sa metodologijom rada, kao i edukacija zaposlenih u Leksikografskom centru CANU, bili su od velike pomoći u realizaciji ovog kapitalnog projekta.

Redakcija