Plavi dvorac, NMCG

Plavi dvorac na Cetinju, rezidencijalni objekat za crnogorskog prijestolonasljednika → Danila Petrovića Njegoša. Njegova gradnja, između „Varoškog” i „Dvorskog parka”, otpočela je početkom 1894. godine. Svečani čin osvećenja temelja zdanja obavio je mitropolit Mitrofan (april 1894), uz prisustvo članova vladarske porodice i visokih zvanica, a godinu kasnije, po završetku radova, izvršio je obred vodoosvećenja „Novog dvorca”. Nadzor nad gradnjom Dvorca, po projektu nepoznatog arhitekte, obavljao je inženjer Marko Đukanović. Ubrzo nakon završetka, zdanje je dobilo kolokvijalni naziv „Plavi dvorac”, po boji fasade, na kojoj se ističu i vitki, profilisani crveni stubovi/pilastri, postavljeni u paru na krajevima fasada i sa strana pročeljnog balkona. Objekat je građen u ampir stilu, a čine ga prizemlje, sprat i potkrovlje. Pokriven je četvorovodnim krovom od pocinčanih olovnih ploča. Ukupna površina objekta je 800 m² (24,93 m x 18,95 m). Dvorac je omeđen kamenom ogradom (visine 1,5 m), koja je upola niža prema glavnoj fasadi, na kojoj su postavljene metalne šipke. Sa strana glavne kapije nalazile su se dvije stražarnice za perjanike. Dvorišni prostor imao je bazen i sketing igralište. U rezidencijalnom zdanju, u kojem je 1910. uvedeno električno osvjetljenje, održavane su brojne ceremonijalne svečanosti, prijemi, balovi. Prizemlje Dvorca činili su: prostrani ulazni hol, salon, odžaklija, tri spavaće sobe, predsoblje prema baši i dvije pomoćne prostorije. Na spratu su: toaleti, spavaća soba, salon prijestolonasljednika Danila, tzv. veliki salon, spavaća i toaletna soba knjeginje → Milice Jute Petrović Njegoš. U potkrovlju je bilo pet soba i toalet. Dvor je imao podrum i odijeljen kuhinjski prostor. U periodu austrougarske okupacije u Plavom dvorcu stanovao je generalni okupacioni guverner. U periodu između dva svjetska rata Plavi dvorac je pretrpio određene adaptacije prilagođene novim funkcijama, čime se izmijenio njegov enterijer. U njemu je bila gimnazija, umjetnička galerija, a danas je rezidencijalno zdanje predsjednika Crne Gore.

Literatura: T. Jović, „Dvorac prestolonasljednika Danila na Cetinju”, Glasnik Narodnog muzeja Crne Gore, 3, Cetinje, 2007; G. Radović, Arhitektura Cetinja od XV vijeka do Drugog svjetskog rata, Podgorica, 2012.

A. Miranović