
Stećak sa predstavom mača i natpisom ugrađen u zid Crkve Uspenja Presvete Bogorodice, Pošćenje, Šavnik
Pošćenje, srednjovjekovna nekropola stećaka u istoimenom selu, na oko 5 km od Šavnika, prema Žabljaku. Na uzvišenju Banovina, unutar aktivnog seoskog groblja, nalazi se crkva posvećena Uspenju Presvete Bogorodice, oko koje su sporadično prisutni stećci, uglavnom oblika tipa sanduk. Na ulazu u groblje nalazi se poveći stećak, koji je dislociran, sa formom izduženog sanduka. Oko same crkve prisutno je najmanje šest stećaka, raspoređenih bez određenog reda, što bi moglo da upućuje da se svi nalaze u svojevrsnoj sekundarnoj upotrebi, dok je veoma jasno da su najmanje tri stećka iz ove grupe poslužila kao sirovina za recentnije sahrane. Na obodu groblja nalaze se najmanje još četiri dislocirana stećka. Iznad temeljne zone Crkve Uspenja Presvete Bogorodice ugrađeni su stećci sa jasno vidljivim, uklesanim, ukrasnim elementima. Prema oblicima i morfološkim ukrasima izdvaja se nekoliko tipova stećaka. U temeljnoj zoni zidova crkve konstatovano je do 16 stećaka. Najvjerovatnije to nije konačan broj, jer je očigledno da je dosta stećaka poslužilo kao potpora nadgradnim zidovima. Unutar crkve, na južnom zidu, ugrađen je stećak sa jasno vidljivim natpisom i nepotpunim prikazom mača, s tim da su arheološka istraživanja, sprovedena 2022, pokazala da je broj stećaka u crkvi veći. Tokom ovih istraživanja otkrivene su dvije faze gradnje crkve: prva faza iz XVI/XVII v.(?), a druga sa kraja XIX v., kada je obnovljena. Pedesetak metara jugoistočno od groblja nalazi se skupina do devet stećaka, tipa sanduk, pravilno naslaganih u dva reda. Vidljivo im je samo po jedno lice i na nekima se mogu uočiti jedva jasne forme ukrasa. Tako naslagani, obrazuju osnovu u obliku ćiriličnog slova П. Tačan broj stećaka na groblju u Pošćenju nije jednostavno utvrditi zbog specifične situacije u kojoj se nalaze, ali je nedvosmisleno jasno da su svi u sekundarnoj upotrebi (bilo da se radi o stećcima koji su u temeljima i zidovima crkve, ili stećcima koji su poslužili za savremene sahrane), ili vidno dislocirani (veliki broj stećaka nalazi se po obodu groblja). Zaključujući po oblicima, najviše je zastupljen tip stećka sanduk (ili niski sanduk), dok je u nekoliko slučajeva konstatovan izduženi sanduk i par sljemenjaka. Ukrasni motivi su raznovrsni, ali se može konstatovati da se na desetak stećaka nalazi prikaz jasno definisanog, dugog, dvosjeklog mača, a i da po brojnosti dominiraju arhitektonski ukrasi, plastično izvedeni u reljefu. Uz dozu opreznosti, veći broj stećaka sa arhitektonskim ukrasnim elementima svrstava se u drugu polovinu XIV ili u XV v., dok se ostali mogu datovati u XV–XVI vijek.
Literatura: Š. Bešlagić, „Srednjovjekovni nadgrobni spomenici – stećci”, Naše starine, VIII, 1962, 35; M. Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1965; Š. Bešlagić, „Nekropola drobnjačke vlastele u Pošćenju”, Zbornik Narodnog muzeja, VIII, 1975, 431–452; E. Zečević, Mramorje – stećci zapadne Srbije, Beograd, 2005; G. Pajović, M. Cerović, „Rezultati rekognosciranja lokaliteta sa stećcima na teritoriji Opštine Šavnik”, Glasnik Narodnog muzeja Crne Gore, XVIII, 2021, 195–213.
Izvor: M. Živanović, Izvještaj sa arheoloških istraživanja crkve Uspenja presvete Bogorodice u Pošćenju, Cetinje, 2022.
G. Pajović