Rekonstruisani mlin Ivana Crnojevića na Vladičinoj bašti, Prijestonica Cetinje

Vladičina bašta, arheološki lokalitet sa rekonstruisanim Mlinom Ivana Crnojevića u prijestonici Cetinje. Nalazi se u neposrednoj blizini Cetinjskog manastira, ograđen drvoredima, sa kojima čini pejzažnu cjelinu i integralni dio istorijskog jezgra Cetinja. Mlin je podignut krajem XV v. za potrebe dvora i okolnog stanovništva, na ušću desnog rukavca Cetinje, rijeke ponornice, koja je proticala Cetinjskim poljem do kraja XVII vijeka. Građevina je prizemni objekat, građen od poluobrađenih kamenih blokova, slaganih u nepravilnom slogu, izdužene pravougaone osnove (dimenzija 7,6 x 5,25 m) sa dvovodnim, slamenim, krovnim pokrivačem, voltom za protok vode, vratima i jednim prozorskim otvorom. U kasnijem nadziđivanju, iznad segmentnog luka na vratima postavljen je red konzola, na koje se, preko drvenih greda, oslanjao daščani pod. Tako je formiran tavanski prostor, koji je služio za deponovanje žita. Sondažna arheološka istraživanja iz 2014. obavljena su sa ciljem utvrđivanja autentičnih arhitektonskih ostataka mlina. Ispod postojećih zidova i podova mlina otkriveni su prvobitni ostaci temelja objekta, koji se mogu vezati za nekadašnji Mlin Ivana Crnojevića (1465–1479 i 1481–1490). Na osnovu dobijenih rezultata može se reći da je mlin imao dvije prostorije, jednu za prijem žita i drugu sa instalacijama za mljevenje žita. Otkriveni su volat i odvodni kanal. Volat, širine 2,3 m, podignut je na stjenovitoj osnovi, a rađen od pravilno tesanih kamenih blokova, spojenih krečnim malterom, izmiješanim sa crvenkastom glinom (vodonepropusni malter). Visok je 1,4 m, a u donjoj zoni se nastavlja u odvodni kanal. Prvobitni kanal je bio ispunjen mrkom, rastresitom zemljom, izmiješanom sa velikim, pravilno klesanim, kamenim blokovima, koji su pripadali prvobitnom zidu mlina. Blokovi su kvadratnog oblika i slični onima sačuvanim u voltu mlina. Osim recentnog materijala nije bilo nalaza koji bi se mogli vezati za vrijeme podizanja mlina. Postojeći izgled mlina prije posljednje rekonstrukcije nije odgovarao nekadašnjem izgledu, koji je rađen od pravilno tesanih kamenih blokova, slaganih u pravilne horizontalne redove. Sadašnji izgled rezultat je rekonstrukcije, koja se prije svega ogledala u preziđivanju objekta i postavljanju krovne konstrukcije i krovnog pokrivača. Mlin Ivana Crnojevića predstavlja segment graditeljske ostavštine Ivana Crnojevića i jedini je materijalni svjedok postojanja rijeke Cetinje.

Literatura: B. Đurić, Cetinje, Beograd, 1980; D. Martinović, U. Martinović, Cetinje – spomenici arhitekture, Cetinje, 1980.

Izvor: Menadžment plan istorijskog jezgra Cetinja, Podgorica, 2009, https://unescomontenegro.com… (pristup: 20. 8. 2024); P. Lutovac, Izvještaj sa sondažnih arheoloških istraživanja na kulturnom dobru Mlin Ivana Crnojevića, 2014.

P. Malbaša