Mogila na Rake tokom istraživanja, Sutomore, Bar (2011)

Mogila na Rake, ranobronzanodobni tumul na sjeverozapadnom rubu Spičanskog polja kod Sutomora. Bio je smješten u podnožju brda Nehaj, udaljen od morske obale oko 1 km. Kameno-zemljani tumul je imao 20 m u prečniku i visinu od oko 2 metra. Prilikom arheoloških ispitivanja 2011. utvrđeno je da je grobna cista konstruisana od masivnih kamenih ploča trapezoidnog oblika (dimenzija oko 1,4 x 1 m), lokalnog porijekla, čije su stranice na sastavu spojene i zaptivene žutom glinom. Nakon toga, cista je nasipana u slojevima zelenkaste gline, sitnog i krupnog kamenja i velikim nanosom fine purifikovane zemlje, koji je na kraju prekriven kamenim plaštom od rječnih oblutaka. U grobnici su konstatovani ostaci skeleta tri pokojnika. Skelet muškarca orijentisan glavom prema zapadu, a nogama ka istoku, nalazio se u zgrčenom, fetalnom položaju i polegnut je na lijevi bok. Pored njegovih nogu nađeni su skeletni ostaci djeteta, starosti 8–10 godina (očuvani su zubi i djelovi drugih kostiju), kao i fragmentovani ostaci osobe stare između 25 i 30 godina. Naspram koljena pronađena su dva keramička predmeta, krčag i plitki tanjir na stopi (kadionica?). Krčag je skoro loptastog recipijenta, na koji je nalijepljena trakasta drška spojena sa blago povijenim obodom posude. Ukrašen je radlom, u nizovima uskih pasova popunjenih ornamentima u vidu spojenih trouglova i dvostrukih kružića. Plitki tanjir je lepezastog oblika sa jedne strane, dok je sa druge zaobljen. Postavljen je na visoku cilindričnu stopu, dok je ukrašavanje izvedeno sa obje strane snopovima cik-cak linija i trakastih ornamenata. Na uglovima izvučenog dijela tanjira perforirane su dvije rupice. Keramički predmeti, prema svojoj tipološkoj pripadnosti, zaokružuju jednu geografsku cjelinu, koja je po svojim karakeristikama vrlo povezana. Ona se uklapala u šire kontekste koji teku od Anadolije i veoma je slična sa vučedolskom keramikom i keramikom Ljubljanskog barja.

Literatura: M. Zagarčanin, „Mogila na Rake – Kneževski tumul iz ranog bronzanog doba”, Nova antička Duklja, VII, 2016, 7–20.

M. Zagarčanin