
Istraživanja lokaliteta Trlica, Pljevlja (2010)
Trlica, paleontološko nalazište na istoimenom brdu kod Pljevalja, sa fosilnim ostacima sisara iz starijeg pleistocena. Karstna šupljina formirana u trijaskim krečnjacima, ispunjena fosilonosnim naslagama, otkrivena je, i dijelom uništena, prilikom prosijecanja puta, ranih šezdesetih godina prošlog vijeka. Prva istraživanja su obavljena 1988, 1990. i 2001, dok su nastavljena u razdoblju 2010–2014. godine. Na osnovu kostiju, zuba i rogova sisara, sakupljenih tokom iskopavanja 1988–2001, opisani su ostaci izumrlih vrsta glodara, mesoždera, nosoroga, konja, jelena i bovida, uključijući i tri nove vrste fosilnih sisara (Megalovis balcanicus, Soergelia intermedia i Eucladoceros montenegrensis). Polenova zrna ekstrahovana iz koprolita hijena dala su podatke o biljnom svijetu u okolini pećine. Ustanovljeno je postojanje nekoliko biotopa, kao i preovlađujuće umjereni do hladni klimatski uslovi. U dolini ispod pećine rasle su jove i tepisi mahovina, na padinama listopadno drveće (hrast, grab i lješnik), a na većoj visini jelovo-brezove šume. Pretpostavljena starost naslaga je kasni stariji pleistocen, najvjerovatnije blizu, ili nekoliko stotina hiljada godina više od milion godina, tj. Haramijo magnetne epizode, a svakako je veća od 0,78 miliona godina, odnosno od srednjeg pleistocena, čiji se početak poklapa sa granicom paleomagnetnih epoha Brunes i Matujama. Istraživači koji su proučavali fosilne ostatke sakupljene u razdoblju 2010–2014. imaju drugačije shvatanje o sastavu faune i starosti naslaga u Trlici. Oni smatraju da je bilo prekida u taloženju i da postoji velika razlika između starosti gornjeg paketa slojeva (rani srednji pleistocen) i donjeg paketa slojeva (približno 1,8 do 1,4 miliona godina). Osim toga, oni povezuju Trlicu sa širenjem hominina u Evropu prije 1,5 miliona godina, a u prilog antropogenog prisustva navode jedan odbitak od pješčara, pronađen u osulini tokom rekognosciranja 2009, četiri fragmentovane kosti iz najstarijih fosilonosnih slojeva interpretirane kao koštane alatke, kao i tafonomske karakteristike fosilnih ostataka. Trlica je jedino paleontološko nalazište iz starijeg pleistocena, na širokom prostoru centralnog Balkanskog poluostrva, od Dunava na sjeveru do Jadranskog mora na jugu, na teritoriji koju predstavljaju današnje Crna Gora, Makedonija i Srbija.
Literatura: V. Dimitrijević, „First results of investigating mammal fauna from Trlica near Pljevlja”, Zbornik radova sa 12. Kongresa geologa Jugoslavije, knj. I (Stratigrafija, sedimentologija, paleontologija), Ohrid, 1990, 328–336; E. Cregut-Bonnoure, V. Dimitrijević, „Megalovis balcanicus sp. nov. and Soergelia intermedia sp. nov. (Mammalia, Bovidae, Caprinae), new Ovibovini from the Early Pleistocene of Europe”, Revue de Paleobiologie, 25 (2), 2006, 723–773; A. P. Derevjanko, M. V. Šunjkov, et al., „Proučavanje pleistocenskih slojeva u pećini Trlica na sjeveru Crne Gore”, Davnine, Arheologija u Crnoj Gori, 1, 2012, 45–58; J. Van der Made, V. Dimitrijević, „Eucladoceros montenegrensis n. sp. and other Cervidae from the Lower Pleistocene of Trlica (Montenegro)”, Quaternary International, 389, 2015, 90–118; I. A. Vislobokova, A. K. Agadjanian, „New data on large mammals from the Trlica Pleistocene fauna (Montenegro, the Central Balkans)”, Paleontological Journal, 49, 2015, 651–667; I. A. Vislobokova, A. K. Agadzhanyan, A. V. Lopatin, „The case of Trlica TRL11–10 (Montenegro): Implications for possible early hominin dispersals into the Balkans in the middle of the Early Pleistocene”, Quaternary International, 554, 2020, 15–35; E. Crégut-Bonnoure, V. Dimitrijević „New insights on Carnivora (Mammalia) from Trlica (Pljevlja, Montenegro)”, Revue de Paléobiologie, 41 (2), 2022, 281–311.
V. Dimitrijević, L. Saveljić-Bulatović